Tri moguće opcije za nastavak rata u Iranu
Najveći izazov za vojske Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua još uvek je pred nama.
Trupe Donalda Trampa, zajedno sa izraelskim vojnicima u Iranu, ubile su 48 visokorangiranih članova režima, potopile najmanje devet ratnih brodova i uništile polovinu svih raketnih lansera. Trump je izjavio da želi da nastavi rat „dok se svi ciljevi ne ispune“. Među tim ciljevima su razaranja raketnih i nuklearnih postrojenja, kao i svrgavanje režima u Iranu.
Amerikanci i Izraelci, uprkos određenim bolnim odmazdama Irana, poseduju očitu vojnu nadmoć. Ipak, pitanje je koliko dugo će to trajati? Najveći izazov za vojske Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua tek predstoji.
Nakon što je pod vodstvom ajatolah Hamneija eliminisao brojne lidere i nanio ozbiljnu štetu iranskoj vojsci, suočava se sa dve snage: redovnom vojskom od oko 600.000 vojnika i poznatom Revolucionarnom gardom IRGC koja broji oko 200.000 članova.
Iranska revolucijska garda predstavlja ozbiljnu opasnost.
Revolucionarna garda Irana predstavlja izuzetno opasnu snagu jer je ideološki čvrsto organizovana struktura moći i bezbednosti. Ona nadzire nuklearna postrojenja, rakete, dronove, specijalne jedinice i značajan deo iranske privrede. U inostranstvu podržava i koordinira grupe poput Hezbolaha i Hamasa. Članovi garde su izuzetno opremljeni i obučeni za unutrašnju represiju kao i za asimetrično ratovanje.
Ova formacija je nastala posle Islamske revolucije 1979. godine kao paralelna vojna snaga, sa ciljem zaštite revolucije i očuvanja uticaja verskog sistema. Nakon ubistva vrhovnog vođe Alija Khamenija u subotu, IRGC će učiniti sve da vlast ostane u rukama preživelih lidera.
Kako Tramp može da razbije „tvrdi orah“?
Ovi su tri potencijalna scenarija za nastavak rata, koje bi mogli sprovesti Amerikanci i Izraelci.
1. Vazdušni sukob
Ovo je najverovatnija opcija, jer SAD i Izrael imaju vazdušnu nadmoć zahvaljujući nosačima aviona u Persijskom zalivu, strateškim bombarderima dugog dometa i stealth kapacitetima. Moguće su nove napade na raketne položaje, protivvazdušnu odbranu, brodove i komandne centre IRGC‑a. Paralelno bi sajber‑napadi mogli da paralizuju komunikacije i infrastrukturu.
Da li je to dovoljno da se Revolucionarna garda raspadne? Marsel Berni, stručnjak za strategiju sa Vojne akademije pri ETH u Cirihu, izjavljuje:
- Na kratak rok izgledi za uspeh su veliki, ali politički i strateški ostaju veoma neizvesni.
Jedini vazdušni sukob retko je prouzrokovao promenu režima.
2. Specijalne operacije sa ograničenim obuhvatom
Prema Berniju, verovatnoća ovog scenarija se kreće od male do srednje.
- Moguće su ciljne operacije protiv ključnih ličnosti ili nuklearne infrastrukture, navodi on. Uklanjanje određenih komandera moglo bi privremeno oslabiti IRGC, ali istovremeno bi izazvalo talas mobilizacije kao odgovor.
3. Intervencija na zemlji
Po vojnoj snazi Amerikanci i Izraelci su nadmoćni u odnosu na gardu, ali Iran se oslanja na svoju ogromnu teritorijalnu prednost.
Velika invazija na zemlju ovakvih dimenzija i topografije bila bi vojnog značaja izuzetno zahtevna, a politički teško opravdana," kaže Berni.
U Iranu bi mogla nastati dugotrajna i krvava operacija, slična onoj koja je desila u Iraku ili Avganistanu. Berni smatra da je verovatnoća kopnene intervencije veoma mala: „Ni Trump ni Netanjahu se za to više ne trude.“
Postoji opasnost od fijaska.
Sigurno je da će dobro obučena i opremljena Revolucionarna garda izneti jak otpor. Nakon početnih uspeha – uklanjanja lidera i uništavanja naoružanja – operacija bi za Amerikance i Izraelce mogla postati ozbiljan neuspeh.
- Iran nije Venezuela. Ova operacija je složenija i opasnija – zaključuje Berni.