Planirate li ulaganje? Borovnice, lešnici, paprika i plastenika – najperspektivnije opcije.
Slavko je na dedovini pokrenuo poslovanje koje donosi više prihoda od njegovog posla elektroinženjera; uz rad na farmi proizvodi vino i rakiju.
Dok se mnogi suočavaju s inflacijom, rastućim cenama i nestabilnim tržištem, neki preduzetnici u Srbiji su ozbiljno obogatili uzgajanjem voća i povrća. Ali ne bilo kakvog. Postoje sorte koje donose višestruko veći profit po hektaru od tradicionalnih, a ulaganje u njih postaje sve popularnije.
Slavko je na dedovini razvio biznis profitabilniji od svog posla elektroinženjera; radi sve na dedovini i proizvodi vino i rakiju.
„Borovnice su odlična prilika za investiciju i izvoz“: srpsko voće na kineskom tržištu – kakvu zaradu mogu da očekuju proizvođači
Koje voće je najprofitabilnije?
Borovnica – kraljica prihoda
Borovnica je već godinama najprofitabilnije voće u Srbiji. Cena kilograma na izvozu može dostići 8 evra, dok su domaće cene niže, ali i dalje unosne.
Prinos iznosi od 10 do 12 tona na hektar u punoj rodnosti.
Bruto prihod: do 80.000 evra po hektaru godišnje.
Troškovi su visoki na početku – sadnice, sistem za navodnjavanje i protivgradna mreža – ali se ulaganje vraća u roku od tri do pet godina.
Primer uspeha: Proizvođač iz okoline Šapca posadio je 5 hektara borovnica i već treću godinu zabeležio neto profit od 150.000 evra.
Plodovi se jedu spolja, a unutar su zdravi.
Lešnici predstavljaju dugoročnu investiciju koja donosi izuzetan prinos.
Početak reprodukcije: već od 3–4 godine.
Cijena se kreće od 5 do 6 eura po kilogramu.
Stabilna potražnja: Ferrero i druge konditorske kompanije kontinuirano traže lešnike.
Na jednom hektaru moguće je ostvariti do 25.000 evra godišnje posle postignutog stabilnog rasta.
Jagoda je izvor brzog prihoda na malim površinama; uz kvalitetnu proizvodnju u plastičnom stanu, može doneti zaradu već u prvoj godini.
Cene se kreću od 250 do 400 dinara po kilogramu tokom sezone.
Prinosi mogu dostići i 20 tona po hektaru.
Profit: do 15.000 evra godišnje po hektaru, uz dobar plasman jagoda.
A kako je s povrćem?
Paprika – omiljena domaća namirnica.
Paprika, naročito ona koja se koristi u ajvaru, jedna je od najtraženijih povrtarskih kultura, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.
Prinos: do 40 tona na hektar.
Cijena: od 80 do 120 dinara po kilogramu.
Prihod: do 30.000 evra po hektaru.
Paradajz – profit od plastike.
Pod kontrolisanim uslovima, uzgoj paradajza u staklenicima donosi najveći profit po kvadratnom metru.
Pošto se sezona otvara ranije, cene su izuzetno visoke, dosežući i do 200–250 dinara po kilogramu.
U 10‑aru plasteniku moguće je zaraditi od 4.000 do 5.000 evra po sezoni.
Da li je netko zaista postigao bogatstvo kroz voće i povrće?
Da, nije samo u zapadnim zemljama, već i kod nas.
Danas borovnicaši iz okolica Loznice, Ivanjice i Arilje voze luksuzne automobile i izvoze u Nemačku, Holandiju, Rusiju i UAE.
Proizvođač iz oblasti oko Subotice, koji uzgaja papriku i paradajz u plastenikima, ostvaruje godišnji promet već od 150.000 evra.
Jagodari u Šumadiji iskorišćavaju parcele za brzu proizvodnju i neposrednu prodaju, a prihod im može dostići i do 1.000 evra po aru.
Poljoprivreda se danas ne svodi na preživljavanje, već predstavlja ozbiljan biznis.
Investiranje u voće i povrće može doneti značajne prihode, ali zahteva stručnost, planiranje i posvećen rad. Odabirom prave kulture i efikasnim prodajnim kanalima moguće je ostvariti zaradu koja prevazilazi prosečne plate u mnogim drugim oblastima.
Ako planirate ulaganje, najperspektivnije opcije su borovnice, lešnici, paprika i proizvodnja plastike.