Blagovesti – običaj i verovanje, 7. aprila 2026. godine
Blagovesti bi trebalo posvetiti Bogu i proslavi života, a nikako ne treba raditi.
Danas se obeležava jedan od dvanaest najvažnijih hrišćanskih praznika u znak sećanja na „blagu vest“. Prema crkvenim učenjima, arhanđel Gavrilo je Bogorodici objavio da ju je Duh Sveti izabrao da bude majka Isusa Hrista.
Hrišćani smatraju da je arhangel Gavrilo rečima „Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom“ započeo istoriju Novog zaveta, čime je nastalo spasenje celog čovječanstva.
U nekim delovima Srbije na Blagovesti još uvek postoji običaj da se rano ustaje, čak i u samu zoru.
Dan bi trebalo da počne pesmom devojaka, a da se završi opštim veseljem cele porodice i čitavog mesta. Veruje se da je na taj dan potrebno umiti se u potoku ili reci, te da treba izbegavati češljanje i kupovinu nove obuće.
Po pričama starijih, u noći pre Blagovesti mogu se videti vatre koje gore na mestima gde je sakriveno neko zakopano blago.
Dok Blagovesti još uvek ne stignu, ljudi se i dalje boje zime. Po verovanju, od danas se priroda budi.
Blagovesti bi trebalo posvetiti Bogu i proslavi života, a nikako se ne sme raditi. Stariji govore da je ovo toliko velik praznik da ni ptice u šumi ne savijaju gnezda.
Po verovanju da se u ovaj dan čak i gmizavci probude iz zimskog sna, narod smatra da se na Blagovestima nikako ne sme pomenuti zmija.
Blagovesti, kao i ostali praznici, ukazuju na karakter godine: ako je nebo vedro, biće rodna godina i ljudi zdravi.
Blagovesti se smatraju ženskim praznikom; veruje se da žene na taj dan trebaju uneti u kuću cvet nazvan Bogorodični cvet, čime bi privukle blagostanje i sreću.
Blagovesti i Cveti su jedini dani kada je dozvoljeno konzumiranje ribe tokom vaskršnjeg posta.
Čak i ako ne verujete u ove običaje, provedite današnji dan uz svoje najdraže. Razgovarajte, šalite se i smejte. Kažu da ljubav na taj način se višestruko vraća.