Bugarin Nikolaj Mladenov preuzima vodstvo Trampovog odbora za mir
Nikolaj Mladenov je tokom svoje karijere često privlačio pažnju.
Kao generalni direktor Trampovog Odbora za mir i visoki predstavnik za Gazu, Bugarin Nikolaj Mladenov se suočava sa ogromnim izazovom. Ko je čovek odgovoran za sprovođenje mirovnog plana za Gazu, posredovanog od strane SAD?
Prema izveštaju DW-a, Nikolaj Mladenov je tokom svoje karijere često bio u fokusu javnosti.
Bivši bugarski ministar spoljnih poslova, koji je od 2015. do 2020. godine bio specijalni koordinator Ujedinjenih nacija za bliskoistočni mirovni proces, stekao je poverenje izraelskih i palestinskih lidera. Delovao je kao iskren posrednik, spreman da kritikuje sve strane tokom razdoblja velikih tenzija.
Sada kada je Mladenov imenovan za generalnog direktora Trampovog odbora za mir i visokog predstavnika za Gazu, to poverenje će verovatno biti izuzetno dragoceno.
Posao koji ga čeka je ogroman: Mladenov mora da nadzire prekid vatre između Izraela i Hamasa, sprovede američki posredovani mirovni plan od 20 tačaka, obnovi Gazu, razoruža Hamas i podrži tranziciju ka palestinskoj tehnokratskoj vladi u enklavi – sve to balansirajući različite geopolitičke interese.
Izvrsni poznavač Bliskog istoka.
Mladenov je svoju političku karijeru u Bugarskoj započeo kao poslanik stranke desnog centra UDF, a kasnije, kandidujući se za GERB, postao je jedan od prvih bugarskih poslanika u Evropskom parlamentu.
Kratko je služio kao ministar odbrane Bugarske, a potom je bio ministar spoljnih poslova od 2010. do 2013. godine.
Nikolaj Mladenov je bio prvi bugarski ministar spoljnih poslova sa izuzetno detaljnim znanjem o Bliskom istoku. To je predstavljalo sjajnu priliku za Bugarsku, jer je ubrzo posle toga započeo rat u Siriji i kasnije se odigrao „Arapsko proleće“, pojašnjava Vesela Černeva. Nekada je radila u Mladenovljevom kabinetu kada je on bio vodeći predstavnik bugarske diplomatije, a danas je zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose (ECHR), organizacije čije glavno sedište se nalazi u Berlinu, a kancelarije, između ostalog, ima i u Sofiji.
Černeva opisuje svog bivšeg šefa kao talentovanog u komunikacijama. Mladenov je proširio bugarsku spoljnu politiku i poslovne aktivnosti na Bliskom istoku, jačajući veze sa Tunisom, Egiptom i Irakom, između ostalog.
Godine 2012. suočio se s jednim od svojih najvećih izazova u funkciji ministra spoljnih poslova kada je vozač autobusa i pet izraelskih turista ubijeno u napadu samoubice-bombaša na aerodromu Burgas u jugoistočnoj Bugarskoj. Teroristički incident, najteži u nedavnoj istoriji zemlje, kasnije je pripisan Hezbolahu. Nakon toga Mladenov je započeo blisku saradnju sa izraelskim zvaničnicima.
Pouzdan izgradivač mostova
Po isteku njegovog mandata na funkciji šefa diplomatije, generalni sekretar UN-a Ban Ki‑mun ga je imenovao specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija za Irak, sa dužnošću od dve godine. Nakon toga, Mladenov je preuzeo ulogu specijalnog koordinatora UN-a u bliskoistočnom mirovnom procesu.
U Jerusalimu je tiho stekao poverenje izraelskih i palestinskih zvaničnika, kao i predstavnika Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), ali i Hamasa, koji EU klasifikuje kao terorističku organizaciju.
Tokom svog mandata kao izaslanika UN, Mladenov je radio na smanjenju tenzija i očuvanju rešenja u obliku dve države. Takođe je podržavao Abrahamov sporazum iz 2020. godine, postignut uz posredovanje SAD, kojim su normalizovani diplomatski odnosi između Izraela i Bahreina, UAE, Maroka i Sudana.
Palestinci su uglavnom smatrali sporazum izdajom svojih ciljeva, ali je Mladenov bio uveren da će to doneti veću stabilnost regije.
Kao specijalni koordinator Ujedinjenih nacija, nije se bojao da kritikuje i izraelske i palestinske aktere. Osuđivao je ubistva – uključujući i ubistva dece – kao i širenje naselja na Zapadnoj obali i raketiranje civilnih područja.
„Ako vi, kao Ujedinjene nacije, nemate jasan stav o tim stvarima, ne možete biti verodostojni“, izjavio je Mladenov za New York Times 2021. godine.
Da li je ovaj izbor logičan za Odbor za mir?
Ruslana Trada, novinarka i stručnjak za vojne sukobe na Bliskom istoku, smatra da je Mladenovljevo imenovanje na funkciju generalnog direktora Odbora za mir i visokog predstavnika za Gazu bilo „logično“ za one koji poznaju regionalnu dinamiku.
„Mladenov je najmanje kontroverzna osoba za tu misiju“, izjavljuje Trad u razgovoru sa DW, navodeći da je njegov ugled među arapskim državama pozitivan i da se mu često pripisuje sposobnost da zbliži naizgled nepomirljive strane.
Nakon višemesečnih spekulacija, tokom kojih su arapske zemlje odbile bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, navodno prvog izbora Trampa, izraelski premijer Benjamin Netanjahu prvi je objavio Mladenovljevo imenovanje, a kasnije ga je potvrdila i SAD.
„Njegovo iskustvo i doprinos potpisivanju Abrahamovog sporazuma iz 2020. godine tokom prvog mandata predsednika Trampa verovatno su među faktorima koji su stvorili poverenje američke administracije“, izjavila je Vesela Černeva za DW.
Da li je ovo gotovo nemoguće?
Iako je nejasno koliko će Mladenov ostati nezavisan u donošenju odluka unutar Odbora za mir, jasno je da će on preuzeti odgovornost za sprovođenje druge faze primirja, koja obuhvata razoružanje njegovog neovlašćenog osoblja u Gazi i nadzor nad njenom obnovom i bezbednošću.
Verovatno će se pokazati izuzetno teško iz više razloga, uključujući i činjenicu da, po Tradu, Hamas još uvek jasno namerava da zadrži svoju političku vlast. Štaviše, uprkos primirju, obe strane nastavljaju da se međusobno optužuju za brojne kršenja prekida vatre.
U emisiji DW „Conflict Zone“, snimljeno ranije ovog meseca tokom Minskove bezbednosne konferencije, Mladenov je svoj mirovni plan za Gazu opisao kao „jedinu opciju koja omogućava nastavak svega što ima smisla u Gazi, zaustavlja rat i sprečava povratak nasilja“.
Tako je naglasio da sve mora da se odvija izuzetno brzo, jer je najveći trenutni rizik u tome što realnost na terenu u Gazi postane fiksna: „Gaza nije samo odvojena od Zapadne obale i legitimne palestinske uprave – unutar same Gaze postoji podela na dve zone.“
Ruslan Trad takođe smatra da će, uprkos dobroj volji prema Mladenovu koja proizlazi iz njegovih kvaliteta i iskustva, nad njim „visiti poput oblaka“ ono što je trenutna američka administracija oblikovala za njegovu poziciju i misiju.
Mladenov će morati da očuva svoj ugled – ugled osobe koja donosi odluke na osnovu stručnosti, a ne na osnovu političkog pritiska", kaže Trad za DW.
Povezanost sa Ujedinjenim arapskim emiratskim zemljama i proevropska uverenja.
Pre nego što je preuzeo novu funkciju, Mladenov je bio generalni direktor Diplomatske akademije Anvar Gargaš, sedište koje se nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i koja obučava diplomate i donosioce odluka u oblasti spoljnih odnosa. To je potaknulo zabrinutost zbog njegovih veza sa aktivnom spoljnopolitičkom politikom UAE prema Gazi i Izraelu.
Istovremeno, može se primetiti i da je on diplomata sa snažnim proevropskim uverenjima.
Iako je većina država članica EU odbila da se pridruži Odboru za mir i umesto toga poslala posmatrače, bugarski diplomat u ponedeljak sreo ministre spoljnih poslova Unije kako bi koordinisao napore.
„Evropa je obavezna i verovatno će želeti da učestvuje u mirovnom procesu na Bliskom istoku i u stabilizaciji Gaze. U tom kontekstu, prisustvo Evropljanina Nikolaja Mladenova kao visokog predstavnika za Gazu trebalo bi da bude pozitivan faktor“, smatra njegova bivša saradnica Vesela Černeva.
Za DW u Minhenu, Sam Mladenov je izjasnio: „Moj trenutni fokus je potpuno usmeren na to da se tragedija koja se dešava u Gazi ne produžuje ni za jedan dan.“