Dubai ostaje prazan od trenutka kada su svi pobegli usled napada.
Decenijama je Dubai gradili svoj imidž kao destinaciju čistog potrošačkog luksuza, koju posjećuju turisti širom sveta.
Decenijama je Dubai oblikovao imidž destinacije čistog potrošačkog luksuza koju posećuju turisti iz celog sveta.
Sada se, međutim, ovaj grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima suočava sa ozbiljnom pretnjom, jer je sukob između SAD i Izraela s jedne strane i Irana s druge razbio temelje takozvanog „dubaijskog sna“ na koji su mnogi stranci verovali.
UAE je pretrpio više od dve trećine iranskih udara. Analitičari smatraju da je zemlja delimično bila meta zbog dubokih vojno‑obaveštajnih partnerstava sa zapadnim silama, ali i zbog reputacije Dubaija kao jednog od omiljenih centara globalnih finansija i zapadnog turizma.
„Sjaj je zaista nestao“, izjavio je Džon Trudindžer, britanski novinar koji već 16 godina radi za Guardian u Dubaiju i vodi školu u jednoj emiratskoj obrazovnoj ustanovi. On zapošljava više od sto nastavnika iz Velike Britanije i tvrdi da su mnogi od njih duboko traumatično pogođeni, te se teško nose s naglim dolaskom rata u Dubaiju, zbog čega su napustili posao i ne planiraju povratak.
<|channel|>commentary<|channel|>analysis> The user wants to keep meaning. We need to rewrite the paragraph. Use natural language. Keep meaning. However, we also have knowledge about the meaning of the text. Use natural language.<|channel|>analysis message: "Oni su među desetinama hiljada stanovnika i turista koji su napustili Dubai otkako..."
We must keep the meaning. The user gave a paragraph. We are to rewrite it.
But we need to keep the meaning and without explanation or additional text. Use natural language. But the original paragraph is about meaning. However, no further context: "Oni su među desetinama hiljada..." Wait, we have a paragraph of meaning. The text says: "Velika populacija radnika migranti migrants in the city."
Na mobilne uređaje svakodnevno stižu obaveštenja o „potencijalnim raketnim pretnjama“, sa preporukama da se potraži zaklon i izbegnu prozori. Protivvazdušni sistemi UAE su uhvatili više od 90 % od ukupno 1.700 iranskih projektila, ali neki ipak pogodili ključne ciljeve – vojne baze, industrijske komplekse i aerodrom u Dubaiju, što je privremeno zatvorilo jedno od najprometnijih vazdušnih čvorišta na svetu. Napadi na dva data centra su na kratko onemogućili stanovnicima Dubaija korišćenje mobilnih telefona za digitalna plaćanja.
Hotel Fairmont, smešten na poznatom veštačkom ostrvu u obliku palme, koje je poznato po luksuznim vilama, ekskluzivnim hotelima i elitnim plažnim klubovima, takođe je pogođen dramatičnim napadom.
Zain Anvar, taksista iz Pakistana, primetio je da je njegov automobil uništen tokom napada na hotel Fairmont, nakon što ga je parkirao pre odlaska na molitvu.
"Najsrećniji sam čovek na svetu što sam preživeo", izjavio je. "Ali sada mi porodica savetuje da se vratim kući. Ne želim više da budem u Dubaiju. Posla nema; od početka rata ne zarađujemo ništa i ne verujem da će turizam uskoro ponovo početi. Mnogi taksisti poput mene razmišljaju o selidbi u drugu zemlju. Svi znaju da je Dubai na kraju."
Ekonomske posledice sukoba za UAE će verovatno biti značajne, ali nijedna neće biti toliko uticajna kao u Dubaiju, gde turizam godišnje donosi oko 30 milijardi dolara. Preko 90 % stanovništva su strani državljani, a među njima se nalazi jedna od najvećih koncentracija milijardera na svetu, privučena činjenicom da Emirati ne naplaćuju porez na dohodak, kapitalnu dobit ili nasledstvo.
Za razliku od ostalih emirata u Zalivu, Dubai ne poseduje velike naftne zalihe na koje bi se mogao osloniti. Analitičari predviđaju da bi finansijski gubici mogli biti značajni ukoliko rat traje i reputacija grada kao sigurnog centra za turizam i zapadni kapital u poslovanju, bankarstvu i nekretninama nastavi da opada. U sredu su Citibank i Standard Chartered evakuirali svoje zaposlene iz Dubaija „zbog pojačane bezbednosne zabrinutosti“.
„Dubai već sada beleži velike gubitke“, izjavio je Khaled Almezaini, profesor na Univerzitetu Zayed u UAE i koautor knjige *An Introduction to Gulf Politics*. „Do sada ekonomija UAE može da izdrži, ali ukoliko se situacija nastavi još deset ili dvadeset dana, posledice po turizam, avio‑saobraćaj, poslovanje stranaca i naftni sektor biće izuzetno teške.“
Šeici koji vode Dubaijem nastoje da kontrolišu narativ i održe sliku mira i sigurnosti. Nakon niza paničnih objava na društvenim mrežama, policija u Dubaiju upozorila je influencere da ih mogu hapšati i zatvoriti ako objavljuju sadržaj koji se suprotstavlja zvaničnim izjavama ili može izazvati društvenu paniku. Zvaničnici u optimističnim porukama pojašnjavaju da su „velike eksplozije“ koje se čuju na nebu zapravo „zvuk bezbednosti“.
Stanovnici i turisti koji su ostali u gradu navode da je još uvek moguće voditi prilično normalan život, uprkos tome što su barovi na plaži, tržni centri i petzvezdani hoteli gotovo prazni. Na Džumejrovoj obali primećuju se influenserke u bikiniju koje poziraju pred kamerama, dok deca uživaju u igri na velikim plutajućim igračkama na moru, a džet-skiji redovno prolaze po horizontu.
Ironično je što mnogi turisti tvrde da su u Dubai došli baš da se oslobode ratnih sukoba.
„Mi smo iz Ukrajine, pa smo nažalost prešli iz jedne ratne zone u drugu, ali takav je život“, rekla je dvadesetšestogodišnja Kristina Halis dok je ispijala koktel na ležaljci. „Još uvek se ovde osećam bezbedno; dolazim na plažu i uživamo u životu. Ne biste ni pomislili da je rat.“
Masovno napuštanje grada od strane turista i influensera donelo je neočekivane posledice. Stotine pasa i mačaka, koje su često prateće popularne ličnosti sa TikToka, Instagrama i YouTubea, u poslednje vreme ostavljene su u skloništima za životinje, vezane na bandere ili napuštene u kutijama na ulicama dok su vlasnici žurili da napuste zemlju. Sklonište za životinje K9 iz Dubaija opisalo je situaciju kao „odvratnu“.
Za milione ekonomskih migranata koji su u Dubai došli da obavljaju građevinske poslove, dostavu, vožnju i druge fizičke zadatke, mogućnost da jednostavno sednu avionom i vrate se kući skoro ne postoji. U gradu živi oko dva miliona Indijaca, do 700.000 Nepalaca i oko 400.000 Pakistanaca; među njima je mnogo radnika niskog statusa koji se često suočavaju sa eksploataцијом i teško mogu napustiti posao.
Od četiri osobe koje su izgubile život u UAE od početka sukoba, tri su radnika iz Južne Azije: pakistanski taksista, nepalski čuvar i vozač cisterne za vodu iz Bangladeša. U napadu dronom blizu aerodroma u Dubaiju u sredu rano ujutru povređene su dvojice državljana Gane, jedan Indijac i jedan državljanin Bangladeša.
U četvrti Muhaisnah 2 na periferiji Dubaija, gde se nalaze radnički domovi, dvadesetdevetogodišnji radnik iz Nigerije, Ebenezer Ibrahim, bio je jedan od retkih koji su uopšte dobili obaveštenje o sukobu.
„Svi smo ljudi i svi krvarimo, pa naravno brinem zbog tih raketa“, rekao je Ibrahim. „Ali vlada trenutno uspešno sprečava njihovo puštanje. Dolazim iz Afrike, a u mojoj zemlji postoji mnogo problema. Imam svoje ciljeve i ostanem ovde da radim za njih.“
Većina stanovnika Muhaisna 2 je slegla ramenima, smatrajući da rat ne utiče na njih. Međutim, porodica Saleha Ahmeda, pedesetpetogodišnjeg vozača iz Bangladeša koji je izgubio život kada su krhotine raketa pale na njegovo gradilište u Dubaiju, tvrdi da je nedostatak informacija i jasnih upozorenja bio katastrofalan.
"Prave razmere onoga što se dešava shvatio sam tek kada sam se vratio u Bangladeš i ovde video vesti", rekao je njegov mlađi brat Zakir Husein, koji takođe radi u Dubaiju.
Iskreno, radnici u Dubaiju se boje da izgovore svoje misli. Uvek smo osećali da ne smemo kritizirati zemlju jer bi to moglo dovesti do problema. Ako bismo znali šta se zaista dešava, moj brat bi možda pokušao da ode na sigurno mesto ili se vrati kući.
Husein navodi da mu je povratak u Dubai, naročito dok se sukob nastavlja, sada neizdržan.
„Dubai je jedini kraj na kojem znamo kako da zarađujemo“, izjavio je. „Naše porodice se oslanjaju na nas.“