Srbija na šta se priprema ako dođe do skoka cena energenata?
Cene tečnog gasa se povećavaju, a grejna sezona još uvek traje.
Željko Marković, stručnjak za energetiku iz Saveza energetičara, izjavio je da će cene i snabdevanje energenata zavisiti od trajanja sukoba na Bliskom Istoku.
Ako se situacija održi dugoročno, cene mogu znatno porasti. Najviša cena nafte dospela je 2008. godine, skoro 150 dolara po barelu.
Pretnja Irana da bombarduje sve koji pokušaju da prođu Osmurskim morežem predstavlja opasnost po globalno snabdevanje energentima, jer oko petina svetske naftne i gasne trgovine prolazi kroz taj morež, izjavio je stručnjak za energetiku iz Saveza energetičara Željko Marković.
Marković je izjavio da je cena nafte nešto više od 80 dolara po barelu, dok gas doseže do 45 evra po megavat-satu. Istakao je da je tržište veoma osetljivo zbog zaustavljanja proizvodnje i isporuke iz Katara.
Zavisnost od nafte, gasa i ostalih energenata uz međusobne uticaje dovodi do nepredvidivih i velikih promena cena. Juče je stigla vest da je Ormuški moreuz zatvoren. Iran je najavio da će bombardovati sve koji pokuše da prođu kroz taj moreuz, što bi praktično obustavilo naftnu trgovinu sa svim ovim zalivskim zemljama. To čini 20 odsto svetske naftne trgovine", istakao je Marković.
Cene tečnog gasa se povećavaju, a grejna sezona još uvek traje. Marković je izjavio da je kapacitet evropskih skladišta na istorijskom minimumu.
Trenutno su skladišta u Evropskoj uniji popunjena prosečno oko 30 %. Nemci i Francuzi imaju popunjenost od 20 %, dok Italija beleži 40 %. Zvaničnici EU smatraju da će, uprkos ovim brojevima, biti dovoljno gasa da se izdrži sezona, osim ako u martu ne dođe do pogoršanja vremenskih uslova. Mart je mesec kada rezerve dosežu minimum i polako počinje dopunjavanje novog gasa od aprila," izjavio je Marković.
Cene energenata će zavisiti od trajanja sukoba.
Marković je naglasio da će cene i snabdevanje energenata zavisiti od dužine trajanja sukoba.
Početne skokove cena možda neće biti veliki, ali ako sukob postane dugoročan i potraje, očekujemo da ćemo videti istorijske maksimume slične onima iz 2022. godine – oko 120 dolara po barelu nafte. To smo primetili tokom poslednje energetske krize, a slično se može desiti i sa gasom. Naravno, cena gasa će odmah podići cene električne energije, objasnio je Marković.
Evropa je zavisna od uvoza, naročito gasom, ali i naftom.
Sa Bliskog istoka, kada govorimo o gasu, oko desetak procenata ukupne potrošnje dolazi iz Katara i potrebno je pronaći neku zamenu. Što se tiče tečnog prirodnog gasa, najveći snabdevač su Sjedinjene Američke Države, a potom slede druge zemlje. Trenutno razmatraju se scenariji koji bi mogli zameniti alžirski gas; razmatra se da li SAD mogu povećati isporuke ili će se eventualno potražiti zamena u Nigeriji ili Angoli", rekao je Marković.
Nezavisna pozicija Srbije
Specijalista za energetiku iz Saveza energetičara izjavio je da Srbija nema zadovoljavajući položaj.
Mi niti naftu ni gas ne proizvodimo. Proizvodimo ih, ali u veoma malom obimu u odnosu na naše potrebe, pa smo stoga zavisni. Situacija dodatno komplikuje NIS, tako da nismo u zavidnom položaju. Što se tiče električne energije, postoji određeni uticaj sa strane. Međutim, Elektroprivreda Srbije će moći da proizvede potrebne količine električne energije, pa ne očekujem velike oscilacije, bar kada je reč o električnoj energiji, zaključio je Marković.