Koja je uloga Kurda u iranskom ratu?
Glavni cilj je podsticanje unutrašnje pobune protiv teheranskog režima, pri čemu su Kurdi postali ključni akteri u ovoj američkoj strategiji.
Administracija Donalda Trampa, koja se priprema za moguće pojačavanje sukoba i eventualno slanje kopnenih snaga u Iran, već uspostavila je snažne kontakte sa iranskom opozicijom.
Glavni cilj je podsticanje unutrašnje pobune protiv vlade u Teheranu, a u središtu ove američke strategije nalazili su se Kurdi.
Ali, ko su Kurdi?
Kurdi predstavljaju autohtoni narod iz Zapadne Azije, čiji broj se procenjuje na 25‑35 miliona ljudi, što ih čini najvećom etničkom grupom na svetu bez sopstvene države. Žive u planinskom regionu nazvanom Kurdistan, koji se prostire kroz teritorije Turske, Sirije, Iraka i Irana. Većina od njih prati sunitsku islam, govori na kurdskom jeziku i poseduje bogatu kulturnu baštinu.
Kurdi su imali ključnu ulogu u borbi protiv terorističke organizacije Islamska država. Oni čine oko 10 % stanovništva Sirije, 20 % Turske, 15–20 % Iraka i predstavljaju jedan od najvećih naroda u Iranu.
Pre Prvog svetskog rata, tradicionalni Kurdi su živeli nomadskim načinom života sve do raspada Osmanskog carstva, što je oduzelo njihovu slobodu i podijelilo ih na nove nacionalne države," piše Express.hr.
Kurdi se trudili da očuvaju svoj identitet, ali ih u Turskoj nazivaju „planinskim Turcima“, a zabranjeno im je bilo nositi tradicionalnu kurdsku odeću. Svoj jezik smeli govoriti samo kod kuće; nije ga učili ni u školama. Danas se i dalje suočavaju sa diskriminacijom i politikom progona. Iako su najveća etnička manjina u Turskoj, čine oko 20 % stanovništva, Kurdi još uvek nemaju status manjinske grupe.
U kojim zemljama žive Kurdi?
Danas se Kurdistan sastoji od pet različitih oblasti: jugoistočne Turske, severoistočne Sirije, severnog Iraka, severozapadne Irana i jugozapadne Jermenije.
Početkom 20. veka Kurdi su započeli rad na formiranju svoje države pod nazivom Kurdistan. U 1920. godini potpisan je Sevreski ugovor – jedan od niza sporazuma koje su sile Osovine sklopile nakon poraza u Prvom svetskom ratu. On je označio krajnji raspad Osmanskog carstva i predložio autonomni Kurdistan.
Tri godine kasnije, po završetku rata, zapadni saveznici su se povukli iz zahteva za nezavisnom kurdskom državom, a kurdska regija je podeljena među nekoliko zemalja.
Molim vas da mi pošaljete paragraf koji želite da izmenim.
Redžep Tajip Erdogan je uvek održavao čvrst stav prema kurdskom nacionalizmu. Jasno je naglasio da mu je krajnji cilj eliminisanje Kurdistanske radničke partije (PKK), kurdske ekstremno leve militantne i političke organizacije sa sedištem u Turskoj i Iraku, koja se već više od tri decenije bori protiv turske države.
Time se stvorio duboki jaz između Turaka i Kurda. U 2016. godine zatvorile su se prokurdske medijske kuće, više od 11.000 učitelja otpušteni ili suspendovani zbog navodnih veza sa PKK‑om, a najmanje 24 turska vladina funkcionera zamenili su kurdske gradonačelnike u raznim turskim gradovima.
Turska je dugo bila nezadovoljna snažnom kurdskom prisutnošću na severoistoku Sirije, blizu turske granice. Vojska zemlje se već premeštala u oblasti koje su ranije bile pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), vođenih Kurdima i SAD‑om.
Molim vas da dostavite pasus koji želite da izmenim.
Tokom trenutnog sukoba na Bliskom istoku, juče je ponovo osvetljeno pitanje Kurde. Prema izveštajima, CIA navodno radi na naoružavanju kurdskih snaga kako bi podstakla narodni ustanak u Iranu, otkrilo je nekoliko izvora upoznatih sa planom, navodi CNN.
Prema navodima, Sjedinjene Američke Države i Izrael planiraju da iskoriste kurdske snage, koje su se ojačale posle dvanaestodnevnog rata iz 2025. godine, kako bi pokrenuli oružanu pobunu.
Ove informacije potvrđuju da se od prošle godine švercuje oružje u zapadni Iran kako bi se opremile hiljade kurdskih dobrovoljaca, izjavljuje ITV. Izvori navode da je administracija Trampa već aktivno razgovarala sa iranskim opozicionim grupama i kurdskim liderima u Iraku o vojnim podršćama.