Ko je bio poznati Ajatolah Ali Hamnei?
Njegova smrt predstavlja istorijski preokret koji stavlja Iran i ceo region u neizvesnu i opasnu situaciju.
Ajatolah Ali Hamnei, koji je decenijama bio vrhovni vođa Irana, nalazio se u sukobu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. On je ubijen tokom zajedničkog američko‑izraelskog napada.
Njegova smrt označava istorijski preokret, kojim se Iran i ceo region stavlja na put ka neizvesnoj i opasnoj fazi.
Više iranskih državnih medija potvrdilo je tu informaciju u nedelju ujutru, nekoliko sati nakon što su američki i izraelski zvaničnici izjavili da je cilj napada bio vrh iranskog režima.
Prema navodima agencije Fars, ubijen je u svojoj kancelariji u Teheranu dok je obavljao dužnosti. Satelitski snimci kompanije Airbus pokazali su gust dim i teška oštećenja u kompleksu njegove rezidencije.
Iran u najosetljivijem trenutku.
Hamneijeva smrt se dešava u periodu kada je Iran, po mnogim procenama, najslabiji od 1989. godine, kada je preuzeo vlast posle smrti ajatolaha Ruholaha Homeinija.
Dugogodišnje zapadne sankcije iscrpele su ekonomiju, a dodatne američke i izraelske vojne operacije u 2025. godini dodatno su uzdrmale Iran.
Nedugo pre poslednjih napada, u Iranu su potresli masovni protesti izazvani ekonomskom krizom, korupcijom i političkom represijom. Vlasti su reagovale oštrom represijom, uz hiljade žrtava i uhapšenih.
Američki predsednik Donald Trump izjavio je da je cilj operacije sprečavanje „radikalne diktature“ koja bi ugrozila bezbednost SAD i pozvao iranski narod da „preuzme svoju vladu“.
Osovina otpora i njen regionalni uticaj.
Tokom skoro četiri decenije vladavine, Hamenei je Iran pretvorio u jednu od najuticajnijih sila Bliskog istoka. Ključ njegove strategije bio je tzv. „Osovina otpora“ – mreža saveznika i paravojnih grupa širom regiona, uključujući Hezbolah u Libanu, Hamas na Gazi i šiitske milicije u Iraku i Siriji.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, izbio je talas sukoba koji je ozbiljno destabilisao tu mrežu. Izrael je započeo razorne akcije protiv Hamasa i Hezbolaha, a potom su usledili i direktni napadi na Iran.
Nakon svrgavanja Bašara al‑Asada, Iran je izgubio svoj uticaj u Siriji.
U junu 2025. izbio je dvanaestodnevni sukob u kojem su Sjedinjene Države napale tri iranska nuklearna postrojenja, za koja je Trump tvrdio da su „potpuno uništena“.
Nakon toga, Iran je izgubio značajan deo svog regionalnog uticaja i pregovaračke moći.
Nuklearni program je sredstvo moći i uzrok sukoba.
Hamnei je snažno zagovarao razvoj iranskog nuklearog programa, navodeći da se radi o mirnoj upotrebi energije, uprkos strahovima Zapada od mogućnosti razvoja nuklearnog oružja.
Godine 2015., Iran je potpisao nuklearni sporazum (JCPOA) sa svetskim silama, uz odobrenje Hamneija, tokom mandata predsednika Hasana Rohanija. Sporazum je predviđao smanjenje sankcija u zamenu za ograničenje obogaćivanja uranijuma.
Međutim, u 2018. Trump je jednostrano povukao Sjedinjene Države iz sporazuma i ponovo uveo stroge sankcije. Iran je potom postupno prekinuo sa svojim obavezama i ubrzao svoj nuklearni program, što je dodatno pojačalo tenzije i na kraju dovelo do direktnih napada.
Unutrašnja represija i otpor prema reformama.
Tokom Hamneijeve vladavine, Iran je više puta bio suočen sa talasima zahteva za reformama. Protesti iz 2009. godine, kao i masovne demonstracije nakon smrti Mahse Amini u 2022., brutalno su ugušeni.
Izbor konzervativnog predsednika Ebrahima Raisija 2021. godine ojačao je čvrstu politiku režima. Nakon njegove smrti 2024., na čelu režima preuzeo je reformistički nastrojeni Masud Pezeškijan, ali njegove težnje za bliskijim odnosima sa Zapadom i ekonomskim oporavkom su otežane novim sukobima.
Nasleđe i različita mišljenja
Za pristalice, Hamenei je bio nepokolebljivi lider koji je štitao suverenitet Irana i otporio se pritiscima Zapada. Za kritičare, on je autoritarni vladar koji je gušio slobode, produbljivao izolaciju zemlje i pogoršao ekonomsku krizu.
Bio je tek drugi vrhovni lider Islamske Republike, ali i njen najdugovečniji vođa. Njegova smrt označava kraj jedne epohe i postavlja pitanje budućeg pravca Irana – da li će nastaviti sa daljom konfrontacijom ili se okrenuti mogućim promenama.