Namirnica koju bi trebalo da jedu svi sa visokim krvnim pritiskom.
Najefikasniji način je tačno prilagođavanje ishrane.
Smanjenje krvnog pritiska pozitivno utiče na zdravlje celog organizma – štiteći vas od srčanih oboljenja, bubrežnih bolesti, pa čak i od degradacije vida i smanjenja kognitivnih funkcija.
Najefikasniji način da se to postigne jeste pravilno prilagođavanje ishrane.
Studija objavljena u britanskom časopisu otkrila je da uključivanje mahunarki u prehranu predstavlja efikasan način za snižavanje krvnog pritiska bez upotrebe lekova.
Mahunarke su bogate vlaknima, proteinima i kalijumom, što zajedno smanjuje krvni pritisak prirodnim putem. Pored toga, imaju nizak glikemijski indeks, pa su idealne za one koji prate nivo šećera u krvi.
Obratite pažnju i na unos soli – smanjite ga ako vas muči krvni pritisak. Mnogi ne znaju da je taj krivac za hipertenziju često skriven čak i u vodi! Ponovo se pojavljuju mahunarke, jer kalijum koji sadrže pomaže telu da eliminiše natrijum, odnosno sol koja podiže pritisak. Što više kalijuma unesete, to će bubreg lakše da se izbori sa solju! Kalijum opušta zidove krvnih sudova, što dodatno smanjuje pritisak.
Stoga obratite pažnju na unos soli i svakodnevno konzumirajte pasulj, sočivo, leblebije i druge namirnice iz ove porodice. One su ukusne, nisu skupe, a vaše srce će vam biti zahvalno!
Molim vas da dostavite pasus koji želite da izmenim.
Kako raste nivo holesterola, tako se formiraju masnoće koje otežavaju protok krvi kroz arterije.
Ovo stanje se naziva ateroskleroza i može dovesti do krvnih ugrušaka, srčanog i moždanog udara. Da bi se izbegle te posledice, važno je konzumirati hranu koja je korisna za srce i krvne sudove.
Povišeni holesterol može biti uzrokovan genetskim predispozicijama, lošom ishranom bogatom zasićenim mastima i trans-mastima, nedostatkom fizičke aktivnosti, pretilošću, hroničnim bolestima poput dijabetesa tip 2 ili bubrežnih oboljenja, kao i nekim lekovima koji utiču na metabolizam masti.
Uzroci povišenog holesterola u krvi su raznovrsni; na primer, pretjerana konzumacija namirnica bogatih holesterolom, zasićenim mastima i trans mastima može povećati rizik od njegovog razvoja.
Prevelika telesna težina i gojaznost takođe podižu rizik. Dodatni životni faktori koji doprinose povišenom holesterolu uključuju nedostatak fizičke aktivnosti i pušenje.
Genetika može uticati na vaše šanse za razvoj povišenog holesterola. Geni se prenose s roditelja na potomstvo, a određeni od njih određuju kako telo obrađuje holesterol i masti. Ako su vaši roditelji imali visok holesterol, vi ste potencijalno izloženi većem riziku. Stanja poput dijabetesa i hipotireoze takođe mogu povećati šanse za povišen holesterol i povezane komplikacije, navodi Ordinacija.hr.
Postoji određena hrana koja može pomoći u snižavanju nivoa holesterola; lekari preporučuju da ove četiri namirnice uključite u svoju dnevnu ishranu kako biste održali holesterol unutar normalnih granica.
Ovas je najbogatija žitarica u našem podneblju po sadržaju belančevina (proteina). Pored visokog nivoa proteina koji su ključni za proizvodnju telesne energije, ovas predstavlja izvanredan izvor „dobrih“ ugljenih hidrata koji pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Na taj način se izbegavaju nagle „skokove“ i „padove“ šećera koje izazivaju rafinisani proizvodi poput kroasana, kifli, kukuruznih pahuljica i drugih nezdravih doručaka. Ovas sadrži vlakna koja smanjuju loš holesterol; prema Cleveland Clinic-u, dodavanje jedne šoljice ovsene kaše u obrok može smanjiti holesterol za 5–8 %. Za još bolji efekat preporučuje se dodatak voća.
2. Orašasti proizvodi
Bademi, orasi i ostali orašasti plodovi predstavljaju odličan način za snižavanje LDL „lošeg“ holesterola. Prošlogodišnja studija je pokazala da osobe koje svakodnevno konzumiraju orahe tokom dve godine mogu primetiti smanjenje lošeg holesterola, a istovremeno povećanje nivoa „dobrog“ holesterola. Prof. Emilio Ros navodi: „Čestice LDL holesterola dolaze u različitim veličinama; istraživanja pokazuju da su male, guste čestice češće povezane s aterosklerozom i nakupljanjem plaka na arterijama.“ Ako ne volite grickati orašaste plodove, možete ih dodavati jogurtu, kaši ili salatama.
Slika: snimak ekrana YouTube – Zdravi i jednostavni recepti.
Avokado je voće bogato masnoćama; čak 77 % kalorija potiče upravo iz njih. Radi se o mastima oleinske kiseline, istoj kao u maslinovom ulju, osnovi mediteranske dijete – jedne od najzdravijih prehrambenih tradicija na svetu. Ako verujete da one štite od lošeg holesterola, pogrešno ste; zapravo smanjuju rizik od srčanih bolesti. Iako je banana često povezana s kalijumom—u 100 g banane se nalazi oko 10 % preporučene dnevne doze—u istim količinama avokada nalazimo čak 14 %. Unos preporučene dnevne količine kalijuma ključan je za smanjenje krvnog pritiska, čime se takođe umanjuje rizik od srčanog udara.
Ipak, važno je obratiti pažnju na način na koji konzumirate avokado; ako ga najčešće pripremate u guacamole sosu i jedete uz čips, verovatno ne unosite zdrave masnoće. Avokado možete jesti samostalno, u salatama ili na tostu.
4. Maslinovo ulje.
Većina stručnjaka se slaže da je maslinovo ulje, posebno devičansko, izuzetno korisno jer sadrži oleinsku kiselinu – nezasićenu masnu kiselinu koja je najzastupljenija u ovom ulju i pomaže smanjenju upala. Ako ga koristite umesto drugih ulja, odabrali ste pravu opciju; monozasićene kiseline doprinose snižavanju nivoa holesterola. Džuli Mankuso, nutricionistkinja, ističe da Mediteranska ishrana zahvaljuje svoju popularnost upravo maslinovom ulju. Jednostavno ga možete dodavati u čorbe i salate ili umakati hleb u njega i uživati u ukusu.
(Espresso/Stil/Mondo/Prenela: N.J.)