Koji su troškovi električne energije pri upotrebi toplotne pumpe?
Problem se neže samo u zastarelim i neefikasnim sistemima, već i u prevelikoj potrebi za grejanjem koja proizilazi iz slabog energetskog kvaliteta objekata.
Toplotna pumpa je čisto, dugoročno, udobno i efikasno rešenje za grejanje domaćinstava. Ipak, relativno visoka cena instalacije, kao i razne nejasnoće i nesigurnosti u vezi sa potrošnjom električne energije, usporavaju širu primenu ovog sistema u Srbiji.
U Srbiji grejanje doma već decenijama predstavlja jedan od najvažnijih energetskih i ekonomskih izazova. Postavlja se pitanje koliko toplotne pumpe zaista mogu da pomognu pojedinom domaćinstvu tokom zimskih meseci. Situacija sa grejanjem u zemlji uglavnom je tradicionalna, energetski neefikasna i duboko povezana s lošim stanom stambenog fonda.
Problem nije samo u zastarelim i neefikasnim sistemima, već i u prevelikoj potrebi za grejanjem koja proizilazi iz slabog energetskog kvaliteta objekata. Procene pokazuju da oko 80–85 % stambenih zgrada u Srbiji ne zadovoljava osnovne standarde energetske efikasnosti, dok oko 20 % objekata nema nikakvu termičku izolaciju. Zbog toga je prosečna potrošnja energije za grejanje u Srbiji između 120 i 150 kWh po kvadratnom metru godišnje, što je otprilike dvostruko više od proseka u zemljama Evropske unije, navodi Klima 101.
Toplotne pumpe se smatraju najskupijom investicijom, ali zbog izuzetno niskih troškova eksploatacije u odnosu na električne kotlove i pelet sisteme, period povrata ulaganja kreće se od pet do sedam godina. Sa druge strane, grejanje putem električnog kotla ili pojedinačnih električnih grejnih uređaja predstavlja najskuplju opciju zbog visoke potrošnje struje i nepovoljnih tarifa.
Pregled studije slučaja toplotne pumpe
Toplotna pumpa je čisto, dugoročno, udobno i efikasno rešenje za grejanje domaćinstava. Ipak, relativno visoka cena instalacije, kao i razne nejasnoće i nesigurnosti u vezi sa potrošnjom električne energije, usporavaju širu primenu ovog rešenja u Srbiji.
Vladan Šćekić i Ivana Jovčić iz Centra za unapređenje životne sredine (CUZS) sproveli su studiju slučaja koja detaljno prikazuje potrošnju u jednom domaćinstvu u Grockoj, u Beogradu, navodi časopis Klima 101.
Predmet analize bila je porodična kuća u Grockoj površine oko 150 kvadratnih metara, stara približno pedesetak godina, ali temeljno renovirana. U objekat je ugrađena toplotna pumpa voda–vazduh snage devet kW. Potrošnja toplotne pumpe praćena je tokom cele grejne sezone 2024/25. godine, od oktobra do maja.
Koje informacije pokazuju rezultati?
Prema studiji, tokom navedenog perioda toplotna pumpa je potrošila ukupno 3.558 kWh električne energije. Za tu količinu električne energije proizvedeno je oko 13.000 kWh toplotne energije, što ukazuje na izuzetnu efikasnost ovog načina grejanja domaćinstava. Autori navode da je ta proizvodnja ekvivalentna energiji od približno 3,5 tona peleta, šest kubnih metara ogrevnog drveta, 6,5 tona lignita, oko 700 kubnih metara prirodnog gasa ili otprilike 600 litara lož-ulja. Potrošnja toplotne pumpe u velikoj meri zavisi od stanja objekta; prema podacima RHMZ-a, grejna sezona 2024/25 bila je relativno prosečna po pitanju hladnoće, a potrošnja takođe varira u skladu sa željenom temperaturom u objektu.
Razlika od tri do deset stepeni Celzijusa može prepoloviti dnevnu potrošnju", navode autori studije.
Koja je konačna cena?
Autori su izneli okvirnu procenu baziranu na evidentiranoj potrošnji. Tokom sezone 2024/25, takav sistem bi koštao između 45 i 60 evra mesečno. Konačni iznos zavisi od toga da li domaćinstvo prelazi u tzv. crvenu zonu potrošnje električne energije. Velik doprinos ima i činjenica da je prag ulaska u crvenu zonu smanjen sa 1.600 na 1.200 kWh mesečno, što znači da domaćinstva u Srbiji sa ovim sistemom grejanja lakše dolaze do crvene zone nego ranije.