Mađarska i dalje osigurava većinu potrošnje prirodnog gasa ruskim isporukama.
Od kraja 2027. godine EU je zabranila uvoz celokupnog ruskog gasa, a Mađarska je reagovala pokretanjem postupka pred Sudom pravde Evropske unije na osnovu određenih pravnih argumenata.
Na kraju januara Evropska unija donela je uredbu koja predviđa da će uvoz prirodnog gasa iz Rusije u članice biti ukinut do kraja 2027. godine. Protiv odluke glasale su samo Mađarska i Slovačka, što nije bilo dovoljno da se spreči njeno usvajanje.
Mađarska još uvek zadovoljava većinu svojih potreba za prirodnim gasom ruskim isporukama, dok se Slovačka oslanja na značajan deo gasa iz te zemlje.
Posle donošenja zabrane, vlade dve zemlje najavile su podnošenje tužbe Evropskoj uniji.
Mađarska vlada, pod vodstvom premijera Viktora Orbana, 2. februara je podnela tužbu Sudu pravde EU, tvrdeći da je EU prekršila osnivačke ugovore donošenjem te odluke.
Temelji mađarske tužbe.
Prema izjavama mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta, tužba se oslanja na tri ključna argumenta.
- Zabrana je oblik sankcije, a sankcije se u EU mogu uvoditi isključivo jednom glasnom odlukom.
- Odabir energetskih izvora pripada državi članici, a ne institucijama EU.
Ovom merom se ugrožava energetčka sigurnost Mađarske.
Mađarska je već ranije podnosila zahteve pred Sud pravde EU, a sada je u toku više postupaka koje je Budimpešta pokrenula protiv različitih unijenskih institucija.
Iako je sud u prethodnim slučajevima često presuđivao na štetu Mađarske, određeni pravnici smatraju da bi ishod ovog spora mogao biti drugačiji.
"Ovaj postupak izgleda kao da daje Mađarskoj stvarne izglede za uspeh“, izjavio je za DW Viktor Sep, profesor evropskog prava na Univerzitetu u Groningenu."
Da li se radi o trgovinskoj meri ili sankciji?
Ključno pravno pitanje se odnosi na sam karakter zabrane: da li je u pitanju mera trgovine ili spoljnopolitička sankcija prikrivena pod oblikom trgovinske odluke.
Razlika je od ključnog značaja, jer EU sankcije zahtevaju saglasnost svih 27 članica. Tumačeći zabranu ruskog gasa kao pitanje zajedničke trgovinske politike, Evropska komisija je usvojila odluku kvalifikovanom većinom, čime su prigovori Mađarske i Slovačke ostali bez efekta.
Sep smatra da je EU na ovaj način odstupila od prethodne prakse, po kojoj su sankcije protiv Rusije, kao i drugih zemalja poput Irana ili Venecuele, usvajane jednoglasno.
Trajna promena u energetskom kursu.
Analitičari smatraju da je ključna razlika između sadašnjih i prethodnih sankcija njihovo trajanje.
"Sankcije se obično sastoje od privremenih mera koje prestaju kada ne postoje razlozi zbog kojih su uvedene“, izjavila je Agata Loskot-Strahota iz Varšavskog centra za istočne studije."
Zabrana uvoza ruskog gasa ima za cilj dugoročnu transformaciju energetskog snabdevanja EU. Evropski komesar za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen je u decembru izjavio da EU ne planira povratak ruskom gasu ni nakon eventualnog okončanja rata u Ukrajini.
Lukas Šaup, istraživač na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci, smatra da princip pravne koherentnosti može podržati Evropsku komisiju, jer se zabrana može posmatrati kao nastavak sankcionisane politike u oblasti spoljne trgovine.
Jorgensen je zabranu opisao kao „potpuno pravno opravdanu“, naglašavajući da je ona neophodna za ukidanje ruskog energetskog pritiska na članice EU, kako je naveo.
Izbegavanje rečenica.
Neki analitičari smatraju da je jedan od ciljeva Evropske unije sprečiti mogućnost da pojedine države vetuju.
Mađarski premijer Viktor Orban, i nakon početka rata u Ukrajini, održao je bliske veze sa Rusijom i više puta suzbio ili usporavao evropske mere usmerene protiv Moskve.
Loskot‑Strahota smatra da ova uredba predstavlja pokušaj EU da ograniči ruskovu strategiju „zavadi pa vladaj“.
Posledice koje bi mogle proizaći iz presude
Procedura pred Evropskim sudom pravde obično traje godinama. Čak i u slučaju da se donese presuda u korist Mađarske, to ne bi nužno značilo trenutno ukidanje zabrane.
Pravni stručnjaci ističu da je sud u prethodnim slučajevima dozvoljavao da poništene mere privremeno ostanu na snazi, kako bi se sprečili ozbiljni ekonomski poremećaji.
U međuvremenu, države članice i energetske firme već preduzimaju mere da smanje zavisnost od ruskog gasa, kroz izgradnju infrastrukture i sklapanje ugovora sa alternativnim dobavljačima.
Zabrana uvoza ruskog gasa još uvek važi; to znači da će sve članice EU, uključujući Mađarsku i Slovačku, najkasnije do kraja 2027. godine morati prekinuti kupovinu ruskog gasa.