Marko Rubio razotkrio pravu uzrok američkog napada na Iran
Od početka sukoba SAD i Izrael su sprovodili brojne vazdušne napade po celom Iranu, dok je Teheran reagovao lansiranjem dronova i projektila protiv američkih saveznika na Bliskom istoku.
Decizija Izraela da napadne Iran, uz procenu da bi američke snage mogle postati meta odmazde, naterala je administraciju predsednika Donalda Trumpa da pokrene preventivne udare, izjavio je državni sekretar Marko Rubio, nudeći novo obrazloženje za ulazak Vašingtona u sukob.
Takvo objašnjenje izazvalo je podeljene reakcije među vodećim članovima Kongresa, koji su sinoć prvi put primili poverljiv brifing nakon što je tokom vikenda naređeno pokretanje napada, navodi Gardijan.
Rubio, direktor CIA Džon Retklif i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn razgovarali su sa zakonodavcima iza zatvorenih vrata u Kapitolu pre glasanja o rezoluciji koja se odnosi na ratna ovlašćenja. Očekuje se da će se ta rezolucija razmatrati kasnije ove sedmice u Predstavničkom domu.
„Bilo je jasno da će Iran, ukoliko bude napadnut – bilo od Sjedinjenih Država, Izraela ili nekog trećeg – odgovoriti udarom na američke ciljeve“, rekao je Rubio novinarima.
On je dodao da je Vašington bio svestan da Izrael priprema akciju i da će to gotovo sigurno izazvati napade na američke snage.
„Znali smo da će izraelski potez izazvati napad na američke trupe i da ćemo, ukoliko ne delujemo preventivno, pretrpeti veće gubitke“, naglasio je Rubio.
Vens: Iran ne bi trebalo da poseduje nuklearno oružje.
Potpredsednik Džej Di Vens u intervjuu za „Foks njuz“ izjavio je da glavni cilj Sjedinjenih Država jeste da spreče Iran od razvoja nuklearnog oružja.
Predsednik je jasno poručio Iranu i svetu da neće prestati sve dok ne ostvari izuzetno važan cilj – da Iran ne može da dobije nuklearno oružje", rekao je Vens.
Od samog početka konflikta, SAD i Izrael su sprovodili brojne vazdušne napade po celom Iranu, dok je Teheran reagovao lansiranjem dronova i projektila protiv američkih saveznika na Bliskom istoku.
U prethodnim napadima ubijeno je nekoliko visokih iranskih vojnih i političkih zvaničnika, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneja. Američka vojska potvrdila je smrt šest svojih članova, dok je iranski Crveni polumesec izveo da je u Iranu stradalo više od 500 ljudi.
Iran osporava da razvija nuklearno oružje.
Reakcije razdvojene u Kongresu
Obrazloženje administracije o ulasku u rat izazvalo je oštre podjele po stranačkim linijama. Republikanci su se zalažili za Trampove odluke, dok su demokrati tvrdili da je reč o nepotrebnom sukobu bez jasno definisane strategije.
„Ovo je Trampov rat – rat po izboru. Nema ni strategije ni jasno definisanog cilja“, rekao je lider demokratske manjine u Senatu, Čak Šumer, pre početka brifinga.
Nakon sastanka, Šumer je izneo da su zakonodavci postavili brojne upite, a odgovori su se pokazali „potpuno nedovoljnim“, te da je brifing otkrio više dilema nego što je dao pojašnjenja.
Demokratski senator Mark Vorner izneo je zabrinutost da bi Sjedinjene Države mogle biti uvučene u novi rat usled izraelskih poteza.
Nije postojala neposredna pretnja Iranu Sjedinjenim Državama; pretnja je usmerena ka Izraelu. Ako to izjednačimo sa direktnom pretnjom Americi, ulazimo na veoma opasan teren", upozorio je Vorner.
Rezolucija koja se bavi ratnim ovlašćenjima.
Trump je naredio napad bez prethodnog odobrenja Kongresa, iako su, prema riječima Rubija, najviši kongresni lideri iz tzv. „Grupa osmorice“ bili obavešteni pre početka operacije.
Predstavnički dom bi kasnije ove sedmice mogao razmotriti rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, koja bi, ukoliko se usvoji, obavezala predsednika da prekinu neprijateljstva. Ipak, njeno usvajanje je neizvesno jer republikanci kontrolišu oba doma Kongresa.
Predsednik Predstavničkog doma, Majk Džonson, odbranio je Trumpovu odluku, smatrajući da se radi o „odbrambenoj operaciji“.
„Izrael je bio spreman da reaguje u samoodbrani, bilo uz američku podršku ili bez nje, jer se suočava sa onim što smatra egzistencijalnom pretnjom“, izjavio je Džonson.
On je napomenuo da trenutno oduzimanje ovlašćenja predsedniku predstavlja opasan potez.
"Nadam se i uveren sam da imamo dovoljno glasova za odbijanje rezolucije," izjavio je Džonson.