Miljan iz Niša razvio proizvodnju povrća i voća uz akvaponiju
Nišlija Miljan Gašević u neobičnu proizvodnju ušao je prvenstveno zbog želje da svojoj porodici i deci obezbedi što kvalitetniju hranu
Nišlija Miljan Gašević u neobičnu proizvodnju ušao je prvenstveno zbog želje da svojoj porodici i deci obezbedi što kvalitetniju hranu. Tragajući za načinom uzgoja koji bi mu to omogućio, zainteresovao se za akvaponiju - sistem u kojem su proizvodnja povrća i uzgoj ribe međusobno povezani. Za 30. rođendan "Blica" donosimo 30 malih biznis priča koje pokazuju da velika poslovna priča ponekad počinje malim korakom.
Ideja je vremenom prerasla porodične potrebe. Na imanju u selu Trupale kod Niša Gaševići danas imaju oko 200 kvadrata plastenika, u kojima uzgajaju paradajz, papriku, mladi luk i jagode, dok se u sistemu nalazi i približno 500 šarana. Deo onoga što proizvedu namenjen je prodaji.
Miljan je tako postao jedan od retkih proizvođača u ovom kraju koji se bave akvaponijom, sistemom u kojem praktično ništa ne funkcioniše odvojeno - ribe pomažu biljkama, a biljke zauzvrat prečišćavaju vodu koja se vraća ribama.
Voda kruži između šarana i biljaka
Proces počinje vodom iz bunara koja stiže do tankova sa ribom. Odatle prolazi kroz filtere i dolazi do biljaka, koje se nalaze u šljunku. Biljke koriste materije koje nastaju zahvaljujući ribama, dok istovremeno prečišćavaju vodu, koja se potom ponovo vraća u tankove.
Na taj način formiran je zatvoren krug u kojem se ista voda koristi i za uzgoj ribe i za proizvodnju povrća.
Posebnost ovakvog načina proizvodnje je i to što Gaševići ne koriste herbicide i pesticide. Miljan objašnjava da bi upotreba takvih sredstava ugrozila ribe, pa su one istovremeno i svojevrstan pokazatelj uslova u kojima se povrće uzgaja.
Riblje đubrivo, sa druge strane, biljkama obezbeđuje materije potrebne za rast.
"Nije nam cilj količina po svaku cenu"
Iako bi proizvodnja mogla da se širi, Gašević kaže da mu osnovni cilj nije da što brže dođe do što većih količina. Prioritet je kvalitet, zbog čega insistira da u ovom poslu nema žurbe.
Rezultati, kako kaže, dolaze postepeno, a isto želi da važi i za razvoj gazdinstva. Planovi za proširenje ipak postoje. Pored veće proizvodnje povrća, očekuje da će imati i šarane spremne za prodaju.
Tako bi sistem koji je prvobitno nastao zbog potrebe jedne porodice mogao da dobije još veći tržišni potencijal, ali bez odustajanja od principa na kojima je proizvodnja započeta.
Od akvaponije do džema sa dva smederevca
Akvaponija nije jedina stvar kojom se porodica Gašević bavi. Ponudu su proširili i džemom od šipurka, koji pripremaju na tradicionalan način
Plodove beru na brdu Vinik, a Miljan ističe da je reč o netretiranom šipurku. I sam način pripreme razlikuje se od industrijske proizvodnje - džem kuvaju polako, na dva smederevca, odnosno šporetima na drva, onako kako se to nekada radilo u domaćinstvima.
Tako su se u njihovoj poslovnoj priči spojila dva naizgled potpuno različita pristupa: akvaponija kao savremeniji i kod nas još nedovoljno zastupljen način proizvodnje i tradicionalna priprema hrane.
Sve je, međutim, počelo iz istog razloga - želje da porodica zna kako je proizvedeno ono što se nalazi na njenom stolu. Od toga je postepeno nastala proizvodnja koja danas obuhvata plastenike, stotine šarana i proizvode koje Gaševići mogu da ponude i drugim kupcima.