Naslednici preminulih građana dobijaju 6.000 dinara
Zvanično objašnjenje deluje jednostavno
Isplata po 6.000 dinara građanima Srbije završena je, ali za jednu grupu priča time nije završena. Naslednici preminulih građana koji su bili nosioci prava na besplatne akcije takođe imaju pravo na novac, ali put do njega može da bude znatno komplikovaniji nego što na prvi pogled izgleda.
Evo šta se događa kada je vlasnik besplatnih akcija preminuo, a naslednici sada žele da dođu do 6.000 dinara koji mu pripadaju. Ispostavlja se da pravosnažno ostavinsko rešenje samo po sebi ne mora biti dovoljno - presudno je šta u njemu piše.
Zvanično objašnjenje deluje jednostavno.
Pravo na 6.000 dinara imaju i naslednici preminulih građana koji su bili nosioci prava na besplatne akcije. Za razliku od građana koji su se prijavljivali preko portala Uprave za trezor, naslednici svoje pravo dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.
Tokom isplate naveo potrebno je pravosnažno ostavinsko rešenje kojim se dokazuje status naslednika i važeća lična karta, naveo je Espreso. Međutim, postoji detalj koji lako može da promakne.
Nije dovoljno da ste naslednik kuće, računa i druge imovine
Da biste raspolagali novcem koji pripada preminulom nosiocu prava na besplatne akcije, od presudnog značaja je šta tačno piše u rešenju o nasleđivanju.
I za to postoji procedura. Ako porodica nema dokumentaciju iz koje se vidi da je preminuli bio upisan kao nosilac prava na besplatne akcije, za potrebe ostavinskog postupka moguće je pribaviti odgovarajuću potvrdu.
Ministarstvo privrede izdaje kopiju potvrde o upisu u evidenciju nosilaca prava na besplatne akcije, koja može da posluži upravo u ostavinskom postupku.
Tek kada se pravo pokojnika pravilno utvrdi i obuhvati rešenjem o nasleđivanju, može se sprovesti prenos na naslednika.
Ni prenete akcije ne moraju automatski da znače i 6.000 dinara
Postoji još jedna važna "caka". Sama činjenica da su akcije pokojnika već prenete na naslednika u Centralnom registru ne mora automatski da znači da je na naslednika preneta i ova novčana naknada.
Razlog je način na koji je septembarska isplata sprovedena.
Novac iz Akcionarskog fonda isplaćen je građanima koji su bili evidentirani kao nosioci prava. Centralni registar je 22. septembra izvršio isplatu za 4.822.175 akcionara, u ukupnom neto iznosu od gotovo 28,93 milijarde dinara.
Među tim licima nalaze se i preminuli nosioci prava. Zato naslednik pravo na njihov novac mora da dokaže odgovarajućim rešenjem.
Ako postojeće rešenje obuhvata akcije, ali ne i pravo na novčanu naknadu, naslednik bi pre odlaska u banku trebalo da proveri da li mu je potrebno dopunsko rešenje.
Ne idite u poštu
Još jedna sitnica može da uštedi nepotreban odlazak na pogrešan šalter. Naslednici ovu naknadu ne podižu na običnim šalterima pošta.
Za raspolaganje nasleđenim novcem potrebno je obratiti se Banci Poštanska štedionica, uz važeću ličnu kartu i odgovarajuće pravosnažno rešenje o nasleđivanju.
Dakle, redosled za naslednika koji u svom rešenju ne vidi besplatne akcije ili pravo na novčanu naknadu nije – pravac banka.
Prvo treba proveriti šta je tačno obuhvaćeno ostavinskim rešenjem, zatim, ako je potrebno, regulisati naknadno pronađenu imovinu, pa tek onda tražiti isplatu.
Dobra vest: novac neće nestati ako postupak potraje
U celoj ovoj administrativnoj zavrzlami postoji i jedna veoma važna olakšavajuća okolnost. Za novac koji se isplaćuje iz Akcionarskog fonda nema roka za podizanje.
To ga razlikuje od 6.000 dinara koji su građanima isplaćivani iz budžeta nakon prijave preko Uprave za trezor. Za tu grupu rok za podizanje novca je godinu dana.
Naslednik zato ne bi trebalo da strahuje da će pravo izgubiti samo zato što mora da pribavi dodatnu dokumentaciju i da postupak neće biti završen za nekoliko dana. Ali slučaj pokazuje koliko jedna naizgled nevažna stavka u dokumentu može da promeni čitavu proceduru.
Možete biti nesporni naslednik preminulog, imati njegovo pravosnažno ostavinsko rešenje u rukama i ipak ne moći odmah da podignete 6.000 dinara. Presudno je šta je u tom rešenju zaista navedeno.