Nevidljivi rizik za avione u vazdušnom prostoru postao je stvarnost.
Smernica SAFO 26001 je usledila nakon probnog leta rakete Staršip kompanije SpejsX u januaru 2025., koji se raspao iznad Kariba i sletio na obalu.
“Nevidljivi rizik” po avione na nebu više nije teorija već realnost. Nakon eksplozije rakete kompanije najbogatijeg čoveka u svetu Ilona Maska, koja je umalo udarila u tri putnička leta, Amerika je izdala bezbednosno upozorenje bez presedana svim aviokompanijama.
Početkom januara, američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) je tiho izdala svoje prvo bezbednosno upozorenje operaterima, u kojem aviokompanijama nalaže da se pripreme na mogućnost pada otpada nakon neuspelih raketnih lansiranja.
Smernica - poznata kao SAFO 26001 - usledila je nakon probnog leta rakete “Staršip” Maskove kompanije “SpejsX” u januaru 2025, koji se raspao iznad Kariba i primorao tri putnička aviona sa oko 450 ljudi da manevrišu kako bi izbegli polje otpada.
Skoro je došlo do sudara iznad Kariba.
FAA‑ovo upozorenje navodi da svemirska lansiranja mogu izazvati „katastrofalne kvarove koji dovode do otpada“, te operaterima savetuje da uključe raketne aktivnosti u pripremu leta i svakodnevno upravljanje rizicima. Prema Ecoticias.com, SAFO upozorenja su savetodavne prirode, ali ih aviokompanije obično posmatraju kao ozbiljne smernice za obuku i operativne procedure.
Incident sa „Staršipom“ prošle godine jasno je objasnio razloge. Prema internim dokumentima FAA, ostatak džinovske rakete ostao je iznad delova Kariba gotovo sat vremena, a kontrolori leta usporavali i preusmeravali letni saobraćaj.
Tri leta – avion kompanije „DžetBlu“ na liniji ka San Huanu, transatlantski let „Iberija“ i jedna privatna letelica – na kraju su izjavili vanredno stanje zbog nedostatka goriva dok su pokušavali da zaobiđu rizičnu zonu.
SpejsX je tvrdio da nijedan avion nije bio u opasnosti, a pogođene aviokompanije navode da su njihove letelice ostale dalje od najopasnijih delova polja otpada. Ipak, opis FAA o „potencijalnom ekstremnom bezbednosnom riziku“ pokazuje koliko brzo anomalija tokom jednog lansiranja može da se proširi na zauzet sistem vazdušnog saobraćaja.
U pozadini FAA‑ovog upozorenja stoji jasan trend: broj svemirskih lansiranja se naglo povećava. Agencijski podaci pokazuju da je broj licenciranih komercijalnih svemirskih operacija porastao sa 14 u 2015. na 148 u fiskalnoj godini 2024, pri čemu je „SpejsX“ odgovoran za više od 80 % tih lansiranja.
Najnovija desetogodišnja prognoza FAA pokazuje da će se godišnji broj licenciranih lansiranja i ponovnih ulazaka u atmosferu do 2034. kretati između 259 i 566. Veći broj raketa dovodi do povećanja privremenih zona zabrane letenja, čestijih iznenadnih preusmeravanja i povremeno većeg broja aviona koji troše dodatno gorivo dok čekaju ili prolaze kroz opasna područja.
Naučnici upozoravaju da ovo nije samo pitanje upravljanja vazdušnim saobraćajem; radi se i o ekološkom problemu koji se odvija na velikim visinama iznad uobičajenih vremenskih sistema.
Nedavna tehnička procena NASA pokazala je da emisije nastale prilikom lansiranja i ponovnih ulazaka u atmosferu već utiču na sve njene slojeve. Navodi se takođe da se masa materijala koji dolazi od svemirskih letelica i otpada udvostručuje otprilike svake tri godine, a taj porast je uglavnom uzrokovan mega-konstelacijama satelita i sve češćim probnim letovima teških vozila poput Starshipa.
Rizici za putnike
Analiza objavljena 2024. u časopisu „Akta Astronautika“ pokazuje da će uz porast vazdušnog saobraćaja i broja raketnih lansiranja, verovatnoća da se avion nađe na putanji otpada koji se vraća u atmosferu takođe rasti. Ističe se da nekontrolisani ponovni ulasi omogućavaju svemirskim operaterima da prebacuju rizik i potencijalne ekonomske troškove na aviokompanije i putnike. Analiza poziva na globalni prelazak na kontrolisane povratke, čime bi hardver bio usmeravan dalje od prometnih ruta.
Za putnike, posledice se manifestuju u poznatim oblicima:
Duga letna ruta oko koridora lansiranja,
Kruženje kroz vazduh koje produžuje vreme uz upaljeni znak za vezivanje pojaseva,
Dodatna potrošnja goriva radi bezbednosti – iako avijacija nastoji da smanji svoj klimatski otisak.
Ništa od ovoga ne implicira da će svemirski letovi morati da se zaustave, navodi Ecoticias.com. Međutim, sugeriše se da će rakete – baš kao i automobili i avioni – zahtevati jasnije ekološke propise i pametniju tehnologiju kako bi potisak ka orbiti ne ugrozio bezbednost i klimatski napredak na Zemlji. Novo upozorenje FAA formalno se bavi otpadom, ali u velikoj meri pokreće širu raspravu o tome kako svemirsku trku učiniti kompatibilnom sa atmosferom pogodnom za život.