Oni su krenuli, rat visi u vazduhu: Bombarderi, nosači aviona, municija, nema šta se ne kreće ka Bliskom istoku!
Brzo gomilanje američkih snaga na Bliskom istoku je napredovalo do tačke da američki predsednik Donald Tramp ima mogućnost da naredi početak vojne akcije protiv Irana već ovog vikenda, saopštili su zvaničnici administracije i Pentagona. Iako su tenzični pregovori u toku, Bela kuća je pred važnim izborom - diplomatija ili rat.
Indirektni pregovori sa Iranom, pod posredovanjem Omana, zaustavili su se na ključnim tačkama.
Iran jača zaštitu svojih nuklearnog objekta i strateški se priprema za mogući sukob.
Brzo raspoređivanje američkih snaga na Bliskom istoku dovelo je do tačke u kojoj predsednik Donald Trump može da naredi početak vojne akcije protiv Irana već ovog vikenda, izjavili su zvaničnici administracije i Pentagona. Iako se vode napetih pregovora, Bela kuća stoji pred važnim izborom – diplomatija ili rat.
Trump nije dao nikakve naznake da je donio odluku o načinu postupanja. Ipak, napori da se okuplja vojna snaga sposobna da napadne iranski nuklearni program, balističke rakete i pripadajuće lokacije za lansiranje nastavili su ove nedelje uprkos indirektnim razgovorima između dve zemlje održanim u utorak. Iranu je potrebno još dve nedelje da se vrati sa detaljnijim predlozima za diplomatsko rešenje, navodi New York Times.
Iako se Trump naziva „mirotvorcem“ i tvrdi da je okončao više ratova, napad na Iran bi bila sedma američka vojna intervencija u drugoj zemlji u poslednjih godinu dana, a druga u Iranu. Za razliku od prethodnih napada, ciljevi američkog lidera sada su manje jasni. Takođe se očekuje da će sukob trajati nedeljama i izgledati kao totalni rat, a ne kao prošlogodišnje ciljanje pojedinačnih meta, izjavili su izvori za „Aksios“ ove nedelje.
Trampova „armada“, kako je nazvao, obuhvata:
- nosači aviona "Abraham Linkoln" i "Džerald R. Ford"
- ratne brodove opremljene raketama "tomahavk"
- ratne brodove koji prevoze PVO sisteme
- nevidljive lovce "F-35"
- jurišne avione "F/A-18"
Prema izveštaju „Njujork tajmsa“, nosač aviona „Džerald R. Ford“ i njegovi ratni brodovi koji su učestvovali u invaziji na Venecuelu prilikom hapšenja predsednika Nikolasa Madura, u sredu su se kretali ka Gibraltarskom morezu. Pored toga, još jedan razarač je poslat u severni deo Arapskog mora, a treći je na putu, čime je ukupan broj razarača porastao na 13.
Vazduhoplovna baza „Muvafak Salti“ u istočnom Jordanu čini se da je postala središnje čvorište američkih vazduhoplovnih snaga. Broj borbenih aviona sada iznosi 30. Krajem januara stigle su i četiri aviona za elektronsko ratovanje, koji se koriste za ometanje radarskih i komunikacionih sistema, a prema satelitskim snimcima bazu posjeduje bar pet dronova MQ‑9 Reaper.
Satelitski snimci pokazuju da Sjedinjene Države raspoređuju dodatne avione, uključujući izviđačke i dopunske letelice, kao i desetine tankera i teretnih letelica, kako bi osigurale logistiku za svoje snage na Bliskom istoku. Pentagon je u region poslao dodatne PVO sisteme „Patriot“ i „Thaad“, da se zaštite od potencijalne odmazde i udara iranskih raketa kratkog i srednjeg dometa. U blizini se nalazi oko 30.000–40.000 američkih vojnika.
Dugodometni bombarderi sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, sposobni da napadnu ciljeve u Iranu, takođe su na stanju pripravnosti. Nekoliko aviona za specijalne operacije, izviđanje i dopunu goriva premešteno je u vojnu bazu „Dijego Garsija“ u Indijskom okeanu. Prema izveštaju „Skaj njuz“, SAD su poslale veliku grupu aviona‑cisterni za vazdušnu dopunu goriva.
6 znakova da je napad neizbežan
Tržišta predviđanja ukazuju na rastuće očekivanja vojnih akcija ove godine. Na Polimarket platformi, verovatnoća američkog ili izraelskog napada do 30. juna iznosi oko 71 %. Američke snage se pozicioniraju, dok diplomatija zadrži korak na ključnim pitanjima.
Prema analizi „Njuzvika“, postoji šest znakova koji ukazuju na to da je Trumpov napad na Iran neizbežan:
1. Tramp demonstrira silu na Bliskom istoku
Veličina i brzina američkog gomilanja snaga ostavljaju utisak. Prvo je poslat najveći nosač aviona na svetu, „Džerald R. Ford“, u Bliski istok, gde su već raspoređeni „Abraham Linkoln“, nekoliko razarača sa navođenim raketama, avioni i mornarička jedinica. Nedavno je obaran dron iz Irana koji se približio „Linkolnu“, što nadmašuje običan odbrambeni odgovor. Uspostavlja se infrastruktura koja omogućava stalne vazdušne i pomorske napade.
2. Planirana "masivna, višenedeljna kampanja"
Anonimni izvori su za „Aksios“ izložili planove za „masivnu, višenedeljnu kampanju“, a ne samo precizne udare poput onih koje je Trump naredio prošlog leta na iranska nuklearna postrojenja. Takvom retorikom priprema se američka javnost za dugotrajan sukob, a istovremeno šalje signal Iranu da je Vašington ozbiljan. To takođe može povećati verovatnoću eskalacije.
3. Razgovori zapeli na crvenim linijama
Dve strane i dalje ostaju daleko od dogovora. Indirektni pregovori u Ženevi, uz posredovanje Omana, pokazali su ograničen napredak. Američki potpredsednik Džej Di Vens izjavio je da su razgovori ove nedelje „na neki način“ bili uspešni, ali jasno naglasio da je Tramp postavio „crvene linije koje Iranci još nisu spremni razmotriti“. Teheran insistira na svojoj pravici da obogaćuje uranijum na svom teritoriju i odbija da se odrekne zaliha obogaćenog uranijuma do 60 % čistoće, što je tik ispod nivoa za oružje.
4. Iran utvrđuje ključne objekte
Nedavni satelitski snimci objavljeni u sredu od strane „Rojtersa“ pokazuju da Iran tiho obnavlja i osigurava ključne objekte, što ukazuje na pripreme Teherana za sukob uprkos trajućim diplomatskim naporima. Analitičari primetili su nove krovove i skrivene strukture izgrađene iznad oštećenih zgrada na glavnim nuklearnim lokacijama poput Natanz i Isfahan. Neki ulazi u tunele deluju ojačano, a raketne baze pogođene tokom sukoba su obnovljene.
5. Nemiri u Iranu uzdrmali rukovodstvo
Iranovo rukovodstvo se suočava i sa rastućim pritiscima kod kuće. Godine sankcija, sve teža ekonomska situacija, nestabilnost valute i talasi nemira oštarili su politički sistem i narušili poverenje javnosti. Inflacija ostaje visoka, kupovna moć je opala, a frustracije se izlivale na ulice, što je dovelo do brutalnih obračuna vlasti sa demonstrantima. Ti unutrašnji pritisci oblikuju i spoljnju politiku Teherana. Vrhovni lider ajatolah Ali Hamenei tvrdi da čak i najjača vojska na svetu može pretrpeti težak udarac, dok je ministar spoljnih poslova Abbas Aragči zauzeo umjereniji ton, izjavivši da se „otvorio novi prozor“ za diplomatiju.
6. Ormuski moreuz zatvoren prvi put od 1980-ih
Iran je u utorak zatvorio Ormuskiji moreuz zbog vojnih vežbi sa bojevom municijom, što je prvi zvanično najavljen prekid prometa kroz ovaj ključni morski prolaz od 1980-ih. Kroz moreuz prolazi oko 20 % svetske nafte. Iako je potez bio kratak, jasno je signalizirao da bi svaki sukob imao globalne ekonomske posledice. Ukoliko bi Iran bio napadnut, mogao bi uzvratiti na način koji bi poremetio energetska tržišta. Zalivske arapske države upozorile su da bi bilo kakav napad mogao izazvati širi regionalni rat.