Procurio je plan koji bi mogao preokrenuti Orbanovu sudbinu
Orban se već godinama smatra političarem najblizijim Moskvi među liderima Evropske unije, jer je više puta kritikovao zapadnu vojnu pomoć Ukrajini i istovremeno produbljivao ekonomske veze sa Rusijom.
Mađarski premijer Viktor Orban suočava se sa jednim od najvećih političkih izazova od kada je preuzeo vlast. Pred parlamentarne izbore zakazane za 12. april, ankete pokazuju da opozicioni lider Peter Mađar vodi prednost, što je uzrokovalo zabrinutost među članovima vladajuće stranke. U ovakvoj političkoj klimi pojavile su se optužbe da je Kremlj navodno lansirao koordinisanu informativnu kampanju u cilju podrške Orbanovoj stranci Fides.
Orban se već godinama smatra političarem najbližim Moskvi među liderima Evropske unije, jer je više puta kritikovao zapadnu vojnu podršku Ukrajini i istovremeno pojačavao ekonomske veze sa Rusijom.
Krajem novembra prošle godine Viktor Orbán se nalazio u Moskvi gde je sreo Vladimira Putina. Lideri su razgovarali o energetskoj saradnji i mogućim mirovnim pregovorima vezanim za rat u Ukrajini, a Putin je pohvalio Orbánov „uravnoteženi pristup“ sukobu.
Po izjavama zapadnih medija, plan informativne kampanje dizajniran je da predstavi Orbana kao snažnog lidera sa globalnim saveznicima, dok bi opozicioni kandidat Peter Mađar bio prikazan kao političar bez međunarodne podrške i kao instrument Brisela.
Prema Fajnenšel Tajmsu, Putinova administracija navodno je podržala plan Agencije za društveni dizajn, konsultantske firme povezane sa Kremljem koje su pod zapadnim sankcijama. Cilj kampanje bio bi da se društvene mreže preplave porukama i sadržajem osmišljenim u Rusiji, a objavljuju ih uticajni korisnici iz Mađarske.
U dokumentu kojem je list imao pristup, Orban se opisuje kao „snažan vođa sa globalnim prijateljima“, dok se Mađar prikazuje kao „briselska marioneta bez spoljne podrške“. Razmatrano je i pokretanje „informacionih napada“ na opozicionu stranku Tisa, uz pokušaj da se predstavi kao politička organizacija opterećena unutrašnjim podelama, nekompetencijom i skrivenim agendama.
U izveštajima se takođe navodi da su trojica oficira ruske vojne obaveštajne službe GRU navodno raspoređena u rusku ambasadu u Budimpešti. Opozicioni lider Mađar zatražio je njihovo proterivanje, tvrdeći da su uključeni u operacije političkog uticaja.
Prema istim izvorima, ruski operativci bi mogli delovati pod nadzorom Sergeja Kirijenka, moćnog zamenika šefa administracije ruskog predsednika, koji je ranije bio odgovoran za slične informacione operacije u drugim zemljama.
U 2024. godini zapadne vlade dodatno su stavile Agenciju za društveni dizajn i deo njenog rukovodstva na sankcionisane liste zbog navodne povezanosti sa velikom online operacijom poznatom kao „Dopelgenger“. Prema optužbama zapadnih službi, ta kampanja je koristila lažne medijske sajtove i sadržaje generisani veštačkom inteligencijom kako bi širila proruske narative i potkopavala podršku Ukrajini.
Jevgenij Stanislavov, ruski ambasador u Mađarskoj, odbacio je optužbe za mešanje u mađarske izbore, navodeći da Rusija teži isključivo „normalnim bilateralnim odnosima i međusobno korisnoj saradnji“.
Mađarska vlada je poslala sličnu poruku, nazvavši optužbe „levičarskom dezinformacijom“ i pokušajem da skrene pažnju od, kako tvrdi, pritisaka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na Budimpeštu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je takođe odbacio optužbe, tvrdeći da su zasnovane na netačnim zaključcima i „lažima koje se, nažalost, često ponavljaju u poslednjim godinama, čak i u ozbiljnim publikacijama“.