Program Studentske liste o socijalnoj zaštiti
Program Studentske liste u oblasti socijalne politike predviđa širenje niza postojećih prava
Veći dečji dodatak, uvođenje socijalne penzije i dodatna podrška roditeljima-negovateljima - to je deo novina koji Studentska lista najavljuje u svom programu koji se tiče socijalne zaštite. Osim toga, najavljuju se i drugačiji obračun porodiljskih naknada, lični budžeti za negu i blaži uslovi za pojedine penzionere. Ima li prostora da se u postojećim uslovima takve novine primene u kratkom vremenskom roku?
Program Studentske liste u oblasti socijalne politike predviđa širenje niza postojećih prava - od porodiljskih naknada i dečjeg dodatka, preko novčane socijalne pomoći i dugotrajne nege, do socijalnih penzija i blažih uslova za prevremeno penzionisanje.
Među obećanjima su porodiljsko odsustvo bez obzira na vrstu ugovora, veći dečji dodatak za širi krug porodica, lični budžeti za negu, dodatna podrška najugroženijim penzionerima i socijalna penzija za starije koji nisu ostvarili pravo na penziju.
Narodni poslanik Studentske liste “Studenti pobeđuju” Vladan Jovanović za portal N1 navodi da program predstavlja okvir iz kojeg tek treba da budu razvijeni konkretniji planski dokumenti i propisi, tačnije strategije, akcioni planovi, zakoni, uredbe i pravilnici.
Zbog toga, kako Jovanović navodi, program sam po sebi ne može da pruži odgovore na sva konkretna pitanja o načinu sprovođenja pojedinih mera.
On ističe i da u ovom trenutku još ne postoje svi institucionalni i normativni preduslovi da bi se znali precizni iznosi i drugi detalji pojedinih novčanih davanja, ali da su, kako kaže, poznati pravci u kojima će Studentska lista kreirati politiku socijalne i dečje zaštite.
Vladan Jovanović je diplomirani pravnik i specijalista porodične medijacije sa više od tri decenije profesionalnog iskustva u oblasti socijalne zaštite, porodičnog prava, prava deteta i medijacije.
Šta onda predložene mere konkretno menjaju u odnosu na sadašnji sistem i da li će socijalna prava biti dostupna većem broju građana?
Porodiljska naknada: Šta bi značilo izbacivanje nula iz obračuna?
Jedna od najavljenih promena odnosi se na žene koje pre trudnoće nisu bile kontinuirano zaposlene.
Studentska lista svojim programom predviđa da svaka žena koja je radila pre trudnoće dobije porodiljsko odsustvo bez obzira na vrstu ugovora, kao i da se ukine obračun kojim se meseci bez prihoda računaju kao nule u osamnaestomesečnom proseku.
Prema Zakonu o finansijskoj podršci porodici sa decom, osnovica za naknadu zarade tokom porodiljskog odsustva utvrđuje se na osnovu zbira osnovica na koje su plaćeni doprinosi u prethodnih 18 meseci, a taj zbir se deli sa 18.
Pravilnik dodatno precizira da se deli sa 18 i kada osnovice nisu evidentirane za svih 18 meseci. To znači da periodi u kojima žena nije imala prijavljenu zaradu mogu značajno da smanje njenu naknadu.
Kako to izgleda u praksi?
Na primer, ako je žena tokom šest meseci imala prijavljenu osnovicu od 90.000 dinara, a preostalih 12 meseci nije imala prihode na koje su uplaćivani doprinosi, zbir njenih osnovica iznosio bi 540.000 dinara.
Po važećoj formuli, taj iznos bi se delio sa svih 18 meseci, pa bi prosečna mesečna osnovica iznosila 30.000 dinara, a ne 90.000 koliko je iznosila njena zarada tokom šest meseci u kojima je radila.
Drugačiji obračun trenutno važi i za žene koje su radile, a imale su ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovoru o delu ili autorski ugovor. One ostvaruju takozvane ostale naknade, a ne isto pravo kao zaposlene.
Zato Studentska lista predlaže da se posle šest meseci zdravstvenog osiguranja (bez obzira na vrstu ugovora) garantuje naknada od najmanje dve trećine prethodnih primanja, uz donju granicu u visini minimalne zarade, a nakon 12 meseci puna naknada.
Kako bi obračun izgledao uz predloge iz programa Studentske liste?
U prethodnom primeru, žena koja je tokom šest meseci primala 90.000 dinara, a preostalih 12 meseci nije imala prijavljene prihode, po važećem obračunu imala bi prosečnu mesečnu osnovicu od 30.000 dinara.
Prema predlogu Studentske liste, nakon šest meseci osiguranja bila bi joj garantovana naknada od najmanje dve trećine prethodnih primanja, što znači 60.000 dinara. Odnosno, zagarantovan je iznos minimalne zarade koja prema važećim propisima iznosi 64.554 dinara.
Uz to, predviđa se i tromesečno odsustvo za očeve nakon rođenja deteta, kao i neprenosivi deo roditeljskog odsustva tokom prve godine života deteta.
Veći iznos i više korisnika dečjeg dodatka
Osim porodiljskog odustva, program se bavi i dečjim dodatkom, tačnije mogućnostima njegovog povećanja, proširenja kruga njegovih korisnika.
U programu se kao jedna od mera obećavaju i povećanje dečjeg dodatka, proširenje kruga njegovih korisnika i ukidanje ograničenja broja dece za koju porodica može da ga ostvaruje.
Prema podacima koji se mogu pronaći na sajtu dečijidodatak.rs, od 1. jula 2026, osnovni dečiji dodatak iznosi 4.530 dinara mesečno, a pravo na dečji dodatak mogu da ostvare porodice čiji mesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 18.468 dinara.
Nedavno objavljeni podaci Državne revizorske institucije pokazali su koliko promena cenzusa može uticati na smanjenje broja korisnika.
Državna revizorska institucija utvrdila je da je broj dece koja ostvaruju pravo na dečiji dodatak od 2021. do 2025. godine smanjen za oko 76.000, dok je obuhvat dece u riziku od siromaštva tim pravom pao sa 89 na 68 odsto.
Istovremeno, broj dece u riziku od siromaštva koja ne primaju dečiji dodatak porastao je sa oko 30.000 na oko 84.000. DRI je u izveštaju ocenio da je na pad obuhvata u značajnoj meri uticao način usklađivanja prihodovnog cenzusa, koji je rastao znatno sporije od minimalne zarade.
Jovanović kaže da još ne raspolaže preciznim informacijama o tome koliko bi dečji dodatak bio povećan niti koliko bi novih korisnika bilo obuhvaćeno. Ipak, ono što jeste poznato je da će reforma podrazumevati i pojednostavljivanje procedure za ostvarivanje prava, kao i njegovo automatsko povezivanje sa drugim oblicima pomoći.
“Reformisati dečji dodatak znači povećanje njegovog iznosa i obuhvata, pojednostavljivanje procedure za ostvarivanje prava i povezivanje dečjeg dodatka po automatizmu sa drugim oblicima podrške”, navodi Jovanović za portal N1.
On dodaje da program predviđa i ukidanje ograničenja broja dece za koju porodica može da prima dodatak, ocenjujući da postojeće ograničenje posebno pogađa najugroženija domaćinstva.
Jedno pravo otvara još tri: obroci, pribor i prevoz
Ono što jeste naizgled novina koja se do sada nije primenjivala odnosi se na to da se pravo na dečiji dodatak automatski poveže sa besplatnim školskim priborom, obrocima i prevozom.
Takav sistem bi se razlikovao od sadašnjeg, ako se u obzir uzmu važeći propisi.
Pravo na besplatan školski prevoz trenutno se u osnovnom obrazovanju prvenstveno vezuje za udaljenost.
Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, učenik koji živi više od četiri kilometra od škole ima pravo na besplatan prevoz, dok učenici sa smetnjama u razvoju i invaliditetom to pravo imaju bez obzira na udaljenost.
Ni besplatni udžbenici trenutno nisu automatski povezani sa dečjim dodatkom.
Za školsku 2026/27. godinu Ministarstvo prosvete obezbedilo je besplatne udžbenike za oko 96.000 osnovaca, među kojima su deca iz porodica koje primaju novčanu socijalnu pomoć, učenici koji se školuju po IOP-u i određena deca iz porodica sa troje ili više dece u sistemu obrazovanja. Za tu meru izdvojeno je nešto više od milijardu dinara.
Program zato otvara i pitanje šta bi se dogodilo porodicama koje prelaze prihodovni cenzus za dečiji dodatak - tačnije da li bi gubitkom jednog prava istovremeno ostajale bez pribora, obroka i prevoza?
Socijalna pomoć iznad granice siromaštva
Kod novčane socijalne pomoći Studentska lista predlaže da njena osnovica bude najmanje deset odsto iznad granice apsolutnog siromaštva, koju u programu navodi na oko 17.000 dinara po članu domaćinstva.
Predviđa se i ublažavanje imovinskih uslova, objedinjavanje materijalnih davanja na jednom mestu i aktivnija uloga centara za socijalni rad, koji bi terenskim radom pronalazili ljude koji imaju pravo na podršku.
Prema podacima Foruma žena, oko 800.000 ljudi u Srbiji živi ispod granice siromaštva, sa mesečnim prihodima od oko 12.000 dinara ili manje. Širu sliku daju podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2025. godinu, prema kojima je 19,6 odsto građana bilo u riziku od siromaštva, dok je prag rizika za jednu osobu iznosio 45.674 dinara mesečno.
Lični budžet za negu i deinstitucionalizacija
Jedna od većih potencijalnih promena u programu jeste uvođenje "ličnog budžeta za negu".
Prema predlogu Studentske liste, korisnik bi iz tog budžeta mogao sam da bira i plaća asistenta, službu ili čak člana porodice, dok bi angažovanje negovatelja bilo uređeno ugovorom i radnim pravima.
Jovanović objašnjava da se ta mera zasniva na principu “novac prati korisnika“.
To bi značilo da se javna sredstva ne usmeravaju unapred institucijama ili pružaocima usluga, već samoj osobi kojoj je potrebna dugotrajna nega.
Korisnik bi, prema njegovim rečima, iz svog budžeta mogao da plati usluge u zajednici, profesionalne službe ili negovatelja, ali i neformalnog negovatelja tačnije člana porodice, srodnika, prijatelja ili drugu osobu kojoj veruje.
“Plaćeni negovatelji treba da budu angažovani putem ugovora i da imaju zakonski uređen radni status i garantovana radna prava, uključujući budžetske doprinose za negovatelje”, navodi Jovanović.
U programu se, međutim, ne navodi ko bi imao pravo na takav budžet, koliki bi on bio niti po kojim kriterijumima bi država procenjivala koliko je nege određenoj osobi potrebno.
Osim toga, važna novina je i višegodišnji program postepenog zatvaranja određenih rezidencijalnih ustanova za osobe sa invaliditetom. Kao prioritet navodi se podrška za život u zajednici za između 5.000 i 6.000 korisnika iz 17 ustanova.
Dakle, ideja nije samo zatvaranje domova, već takozvana deinstitucionalizacija, tačnije prelazak sa dugotrajnog života u velikim ustanovama na stanovanje i podršku u zajednici.
Zakon Roditelji-negovatelji
Ova tačka programa posebno je zanimljiva jer se pravni okvir promenio neposredno pre izbora. Zakon o roditeljima negovateljima i negovateljima primenjuje se zvanično od 1. oktobra 2026. godine.
On predviđa mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz plaćanje poreza i doprinosa, ali pravo vezuje za jasno definisane uslove.
Pa tako, roditelj, između ostalog, gubi status ako zasnuje radni odnos ili se radno angažuje, a dete ili odrasla osoba o kojoj brine mora da ima priznato pravo na uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica.
Studentska lista programom unosi novinu koja bi išla u korist roditeljima, tačnije, predviđeno je da se roditeljima i negovateljima koji intenzivno brinu o članu porodice iz budžeta uplaćuju doprinosi i prizna do pet godina staža.
Socijalna penzija i ublažavanje trajnih penala
Program predviđa dva usklađivanja penzija godišnje, dodatnih pet odsto za korisnike najnižih penzija, doplatu porodičnih penzija i uvođenje socijalne penzije za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili uopšte nisu ostvarili penzijsko pravo.
Posebna promena odnosila bi se na korisnike prevremenih starosnih penzija.
Prema podacima Republičkog fonda PIO, pravo na prevremenu starosnu penziju u 2026. godini stiče se sa najmanje 60 godina života i 40 godina staža osiguranja, a penzija se trajno umanjuje za 0,34 odsto za svaki mesec ranijeg odlaska, najviše za 20,4 odsto.
Studentska lista predlaže da ljudima sa najmanje 42 godine efektivnog staža prestane obračun penala nakon navršene 65. godine, dok bi onima sa između 40 i 42 godine bio prepolovljen nakon 65, a potpuno ukinut posle 70. godine.
Koje mere će biti prioritet?
Iako se pojedine mere mogu posmatrati odvojeno, njihov zbir podrazumeva značajno širenje socijalnih davanja: veći broj korisnika dečjeg dodatka, više porodiljske naknade, socijalne penzije, lične budžete za negu, dodatnu podršku penzionerima i finansiranje novih usluga u zajednici.
Zato je jedno od ključnih pitanja biti koliko bi ceo paket koštao državu ali i kojim redosledom bi se mere uvodile, odnosno šta bi moglo da se sprovede odmah, a za šta bi bile potrebne višegodišnje reforme.
Jovanović kaže da u ovom trenutku još nije moguće precizno odrediti taj redosled.
“U ovom trenutku imamo konstituisanu Narodnu Skupštinu Republike Srbije, s tim što još nisu formirani skupštinski odbori, a među njima ni odbor u čijoj će nadležnosti biti socijalna pitanja. Takođe, tek treba da se formira Vlada, a ona je organ izvršne vlasti koji kreira i vodi unutrašnju i spoljnu politiku, a u čijoj su nadležnosti, brojna pitanja koja se, između ostalog odnose na politiku u oblasti zaštite dece, porodice i socijalne zaštite”, navodi poslanik Studentske liste.
Uz to, pred parlamentom je i usvajanje budžeta za narednu godinu, od kojeg će zavisiti raspoloživa sredstva za različita materijalna davanja, kako dodaje on.
“Od tih preduslova zavisi plan, tačnije koje od mera u programu će biti primenjene u najkraćem roku, a za koje će trebati više vremena”, navodi Jovanović.
To znači da su za sada poznati pravci reforme socijalne zaštite koje Studentska lista želi da sprovede, dok će konkretni iznosi, broj novih korisnika, fiskalni trošak i rokovi za pojedine mere tek biti definisani kroz budžet, zakone i druge dokumente.