Putin u nikad većoj panici zbog napada na Iran, ubistvo Hamneija produbilo paranoju
Američko-izraelski napadi na Iran i atentat na ajatolaha Alija Hamneija dodatno su produbili paranoju ruskog predsednika Vladimira Putina u vezi sa sopstvenom dugovečnošću, ali i njegov snažan poriv za političkim opstankom koji znači samo jedno - u Ukrajini mora da pobedi po svaku cenu, piše briselski "Politiko".
Ruski propagandi kritikuju Sjedinjene Države, ističući opasnost za Rusiju nakon uklanjanja ruskih saveznika.
Za Moskvu, kriza u Iranu je takođe prilika da pojači narativ o zapadnoj pretnji.
Američko‑izraelski napadi na Iran i atentat na ajatolaha Alija Hamneja dodatno su pogoršali paranoju ruskog predsednika Vladimira Putina u vezi sa sopstvenom dugovečnošću, ali i njegov snažan apel za političkim opstankom koji znači samo jedno – da Ukrajina mora pobediti po svaku cenu, navodi briselski časopis „Politiko“.
Kada su SAD i Izrael poslednji put bombardovali Iran, novinar je upitao ruskog lidera koju reakciju bi izneo ako bi Hamenei bio ubijen.
- Ne želim ni da razgovaram o tome," odgovorio je Putin.
Samo manje od devet meseci kasnije, nakon što je ajatolah Hamenei poginuo u subotu u ciljanom napadu koji je predvodio Izrael uz podršku SAD, Putin je ostao bez drugih opcija nego da osudi atentat. Predsednik Rusije je u saopštenju naveo da je ubistvo Hamneija „zločin počinjen ciničnim kršenjem svih normi ljudskog morala i međunarodnog prava“.
Reakcija je bila oštrija od one posle hapšenja još jednog nekadašnjeg ruskog saveznika početkom ove godine – predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Ipak, Putin nije naznačio države koje stoje iza ubistva, navodi „Politiko“.
Ubistvo Gadafija za Putina je "vrhunac izdaje"
U ruskim krugovima smrt Hamneja izazvala je poređenja sa padom još jednog diktatora – Moamera Gadafija. Ruski novinar Mihail Zigar izjavio je da je Putin bio „izvan sebe od besa“ kada je video snimak nasmrtog Gadafija posle NATO intervencije 2011.
- Celom svetu su pokazali kako je ubijen – u lokvi krvi. Da li je to demokracija?" - pitao je tada besno Putin tokom televizijske konferencije za novinare.
U maju 2012. godine vratio se na funkciju predsednika nakon perioda provedenog kao premijer. Njegova namera, kako se čini, bila je da zaustavi približavanje Zapadu i iskoreni unutrašnje nezadovoljstvo.
"Gadafijeva smrt se upravo pokazala kao ključni moment u ruskoj politici – kako na međunarodnom, tako i na domaćem planu", izjavio je Aleksandar Baunov, viši saradnik Karnegi centra Rusija‑Evroazija sa sedištem u Berlinu.
Prema njegovim rečima, činjenica da su SAD i Evropa dopustile tako brutalno otpuštanje jednog svetskog lidera, Putin je, kao bivši agent KGB-a, doživeo kao „vrhunac izdaje“. Tokom godina, on se sve više povlačio u izolaciju.
Panika u ruskim krugovima zbog svrgavanja dvojice ruskih saveznika u kratkom roku
Nedavni događaji dodatno su pojačali Putinovu paranoju. Ubrzano uklanjanje dva ruskih saveznika – Madura i Hamneija – u kratkom vremenskom razmaku nateralo je neke komentatore, usmerene Kremlju, da prekrše neformalno pravilo koje je postalo važeće od povratka američkog predsednika Donalda Trampa u Belu kuću: izbegavanje otvorene kritike Sjedinjenih Država ili njihovog lidera.
Dok je bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev izjavio da je američki napad na Iran otkrio Trampovo „pravo lice“, ruski televizijski voditelj i propagandista Vladimir Solovjov optužio je SAD da se ponašaju kao predator, koristeći diplomatiju kako bi naveli plen da spusti gard pre nego što mu zarije zube u grlo.
- Da li shvatamo da je razgovor o Iranu zapravo i razgovor o Rusiji? - upitao je gledaocima.
Aleksandar Dugin, ruskog ultranacionalističkog filozofa koji se naziva „Putinov mozak“, upozorio je da bi Vašington mogao da planira slične poteze i protiv Rusije.
Jedan po jedan, naši saveznici se sistematski eliminiraju. Jasno je ko je sledeći i šta zapravo znače pregovori sa takvim neprijateljem – dodao je, misleći na mirovne razgovore o Ukrajini čiji su posrednik Sjedinjene Države.
Portal koji se zalaže za Kremlj, „Segodnja.ru“, to je izložio još direktnije, objavivši članak pod naslovom „Kako će nas ubiti?“.
Putinov cilj i prednosti napada na Iran
Kremlj je, nasuprot tome, preuzeo znatno diplomatski ton. Sledećeg dana, kada je Putin osudio ubistvo Hamneija, njegov portparol Dmitrij Peskov izrazio je duboko razočaranje zbog neuspeha američkih pregovora sa Iranom, ali i duboku zahvalnost za napore SAD da posreduju u postizanju mira u Ukrajini.
Pre svega, verujemo samo sebi i branićemo sopstvene interese," dodao je.
Poruka je bila jasna: Putin neće dopustiti da njegova simpatija prema Iranu ometa ostvarenje ciljeva u Ukrajini.
- Njegovo najveće oružje u tom sukobu bila je spremnost i sposobnost Trampove administracije da pritisne Ukrajince i Evropljane. Stoga nema nikakvog razloga da se to oružje odrekne. Putin neće ugroziti ličnu bezbednost, bezbednost svog režima ili svoju viziju ruske nacionalne bezbednosti kako bi pomogao Irancima, Severnokorejcima, Kinezima ili bilo kome drugom," objasnio je Sem Grin, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu.
Za Moskvu, iranska kriza donosi određene prednosti:
- mogućnost rasta cena nafte
- razdor između Evrope i SAD oko načina rešavanja posledica
- skretanje pažnje Vašingtona sa rata u Ukrajini
Trampovi potezi dodatno pojačavaju njegovu domaću i međunarodnu narativnu sliku o pretnjama zapadne hegemonije.
Štaviše, Putin poseduje sredstvo odvraćanja koje ni Gadafi ni Hamnei nisu imali – najveći nuklearni arsenal na svetu. Međutim, nuklearno oružje pruža zaštitu od pretnji iznutra.
Prema rečima Grina, ruski predsednik razume da diktatori koji akumuliraju toliku moć i zadrže je tako dugo kao Putin obično napuštaju vlast na jedan od dva načina: „ili hapšenjem ili u kovčegu“.
(Mapa) Iranske rakete bi mogle da dosegnu Srbiju, a američke baze u Evropi se nalaze na niskoj visini.
Dubai – od pustinje do simbola luksuza: miran grad gde žive hiljade Srba pretvoren je u pakao.
Mapa prikazuje deset detoniranih bombi: Iran napada američke baze i ostvaruje se najgori scenarij.
(Mapa) Iran, u krizi: Sve o državi koja se sukobljava sa Amerikom i Izraelom.
(Karta) Ormuskog moreuza u centru rata između Irana, Izraela i SAD‑a: Ako bomba pukne, ceo svet će znati.