Srbija spremna za članstvo u EU bez prava veta: Vučić podržao ideju, Brisel razmatra ideju
Beograd je spreman da uđe u Evropsku uniju (EU) i bez prava veta, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Dok Brisel traži formulu za prijem novih kandidata koja bi ujedno smirila članice sumnjičave oko proširenja, stručnjaci ocenjuju da bi to bio "nužan kompromis“ i korak ka stolu u Briselu, makar i bez svih privilegija.
Stručnjaci smatraju da bi ulazak bez prava veta predstavljao nužan kompromis.
Kažu i da je ova opcija olakšala skeptičnim članicama EU da podrže proširenje.
Beograd je spreman da se pridruži Evropskoj uniji bez prava veta, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Dok Brisel traži formulu za prijem novih kandidata koja bi ujedno smirila članice sumnjičave oko proširenja, stručnjaci smatraju da bi to bio „nužan kompromis“ i korak ka stolu u Briselu, makar bez svih privilegija.
Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, koji je pisao za „Blic“, smatra da je dobro što Beograd učestvuje u debatama o ovoj temi jer to donosi poene kod zemalja EU koje nisu sklone prihvatanju novih članica. Kaže da bi time imao sledeće prednosti:
- Predstavnike u Evropskom parlamentu
- Pristup jedinstvenom tržištu i svim fondovima EU
- Pravo glasa u odlukama koje se donose kvalifikovanom većinom (oko 80 odsto odluka)
Kada se radi o manama, Subotić ističe da se ne treba razmišljati o njima, već ih tretirati kao nužno zlo i slediti minimalistički pristup.
Subotić je izneo predlog da nove članice ne mogu da blokiraju druge države na putu ka članstvu; na primer, ukoliko Crna Gora uđe pre, ona ne bi smela da blokira Srbiju.
Predavač na Diplomatskoj akademiji u Beču, Štefan Lene, smatra da bi ovakav ulazak novih članica u EU olakšao podozrivim državama da podrže i ratifikuju ugovore o pristupanju.
Spominje se mogućnost da Evropska komisija u pristupne ugovore uključi odredbe koje bi na određeno vreme ograničile pravo glasa novih članica bez mogućnosti veta, kao i pojačanu uslovljenost u oblasti vladavine prava. Glavni cilj takvog pristupa bio bi smanjenje rizika da nove članice povuku se iz EU, a takođe podsticanje skeptičnijih država da podrže proširenje – rekao je Lene.
On je napomenuo da je trenutno sve na nivou spekulacija, a da će Evropska komisija u narednim nedeljama izložiti svoje namere kroz analize javnih politika.
"Za Srbiju je to prihvatljivo"
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, nedavno je izjavio da bi Srbija kasnije mogla pristupiti EU bez prava veta.
- Za Srbiju je prihvatljivo članstvo u EU bez prava veta. Najvažniji aspekt za nas je jedinstveno tržište i slobodno kretanje robe, ljudi i kapitala. To su ključne vrednosti koje želimo da ostvarimo kroz članstvo u EU," izjavio je Vučić za nemački FAZ.
Sličnu spremnost je pokazao i albanski premijer Edi Rama.
Zašto je veto toliko sporan?
Ovaj mehanizam daje članicama, naročito manjim državama EU, moćan pregovarački instrument, ali može da uspori ili ometa zajedničke politike. To dodatno pojačava otpor prema proširenju, jer se Mađarska, koju neki mediji nazivaju „crnom ovcom“ EU, često oslanja na ovu taktiku.
"Svaku priliku treba iskoristiti"
Ivan Vejvoda, stručnjak za međunarodne odnose, napomenuo je da je EU ranije radila u više slojeva, da se sve članice ne nalaze ni u šengenskom sistemu niti u evrozoni, i da su tokom pregovora o članstvu postojala različita izuzeća.
On je smatrao da se, uprkos mogućim ograničenjima, svaka prilika za učešće u radu EU treba iskoristiti, uz stalno poštovanje vladavine prava, ljudskih prava i demokratijskih normi.
- Čak i u slučaju da postoji sto sela sa određenim ograničenjima, to treba iskoristiti kao priliku da se dokaže spremnost za punopravno članstvo," zaključio je Vejvoda, prenosi „Demostat“.
Kako se donose odluke u EU?
Većina odluka donosi se kvalifikovanom većinom: da bi se odobrila, potrebno je da 55 % država članica koje zajedno čine 65 % ukupne populacije EU glasaju „za“.
Jednoglasnost je neophodna pri donošenju odluka koje se tiču:
- Spoljnu i bezbednosnu politiku, uključujući sankcije
- Poreze
- Budžet
- Proširenje EU
Veto znači da svaka država članica može da blokira odluku. Tokom odlučivanja o paketu sankcija Rusiji 2022. i 2023. godine, Mađarska pod vodstvom Viktora Orbana više puta najavljuje ili primenjuje veto u Savetu EU.
Molim vas da mi pošaljete pasus koji želite da izmenim.
- Evropska komisija predloži paket sankcija
- Države pregovaraju u Savetu
- Ako jedna zemlja kaže "ne“, odluka ne može da prođe
- Sledi političko pregovaranje, ustupci, izuzeća ili modifikacije teksta
U nekim slučajevima, Mađarska je primila:
- Izuzeća za uvoz ruske nafte preko naftovoda
- Produženje rokova
- Izmene formulacija
Ko je za, a ko protiv?
Kad se radi o zemljama kandidatkinjama, Albanija je bila prva na listi. Premijer Edi Rama već je pristao na tu opciju.
- Uvedite nas u Evropu; spreman sam da potpišem sporazum koji jasno navodi da ne želimo pravo veta – rekao je u januaru.
Što se tiče članica, u svom članku za „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ), poznati nemački novinar Mihael Martens izjavio je da u Nemačkoj, između ostalih, Anton Hofreiter iz Zelenih podržava ideju širenja EU bez prava veta.
Takođe, Hofrajter je izjavio da „vidi vlade koje to odbacuju sa gađenjem i besom“, ali u privatnom razgovoru situacija se čini drugačijom: „Alternativa odricanja prava veta jeste da te zemlje uopšte ne postanu članice EU“.
Portparol za spoljnopolitička pitanja poslaničke grupe SPD u Bundestagu, Adis Ahmetović, izrazio je otvorenost za ovaj put.
- Odricanje prava veta može predstavljati kompromis za ubrzanje pristupanja, izjavio je Ahmetović u FAZ‑u.
Postoje i oni koji se protive. Komesarka za proširenje EU, Marta Kos, je jedna od njih.
- Svako proširenje mora da pojača Evropu i ne sme da ograničava sposobnost delovanja EU. Međutim, ko poštuje sva pravila EU, ne bi trebalo da se suočava sa nepravdom. U ugovorima EU nije predviđeno članstvo drugog reda – rekla je Kos.