Šta će se desiti ako ne prijavite nekretninu?
Rok za podnošenje prijava istekao je 5. februara.
Građani Srbije još uvek mogu da podnose prijave za upis bespravnih po Zakonu o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima (Svoj na svome). Prema najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda, do sada je primljenih oko 2,3 miliona prijava od građana.
Rok za podnošenje prijava bio je 5. februar, ali je zbog velikog interesovanja građana i naglog porasta broja korisnika u sistemu produžen na još tri dana, odnosno do ponoć 8. februara.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević je ranije izjavila da će građani koji iz opravdanih razloga ne stignu da prijave bespravne objekte moći da to urade do 24. oktobra.
Na pitanje Tanjuga da li će rok za podnošenje prigovora biti produžen do 5. marta, ministarka je rekla da se i taj rok produžava u skladu sa produžetkom osnovnog roka.
Zato će rok od 5. marta biti produžen proporcionalno s produljenjem osnovnog roka, ali se to odnosi isključivo na podnošenje prigovora u vezi sa prijavljenim zahtevima," izjavila je Sofronijevićeva tada.
Prema dostupnim podacima, u Srbiji postoji otprilike 4,8 miliona nelegalnih objekata, a ministarka je ranije naglasila da se među njima nalaze i oni koji imaju privremene građevinske dozvole.
Zakon donosi građanima pravnu sigurnost, vidljivost i ono što uvek volimo da kažemo – da konačno postanu svoji na svom. Država takođe koristi od toga jer dobija uredni sistem i preciznu evidenciju svega izgrađenog na teritoriji Republike i ko su vlasnici tih objekata. Privreda se takođe osvešćuje, jer zakon doprinosi boljim poslovnim uslovima i uređenom tržištu nekretnina", rekla je ministarka.
Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima (Svoj na svome) stupio je na snagu krajem oktobra, a njime se vlasnicima nelegalnih objekata omogućava da zaštite svoju imovinu uz naknadu od 100 do 1.000 evra.
Iznos naknade bio je u zavisnosti od površine objekta i lokacije nepokretnosti, a plaćanje je oslobođeno za primatelje socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borce, samohrane roditelje i porodice sa troje ili više dece.
Početkom 8. decembra, korisnici su mogli da prijavljuju nelegalne objekte putem digitalne platforme koju je Agencija za prostorno planiranje i urbanizam pokrenula u skladu sa zakonom „Svoj na svome“.
Građani su mogli da podnesu prijavu u 547 poštanskih poslovnica širom Srbije, kao i na dodatnih 150 lokacija.
Zakon predviđa da se objekti evidentiraju, a potom upisuju u katastar nepokretnosti, čime građani dobijaju mogućnost slobodnog upravljanja svojom imovinom – kroz kupoprodaju, nasleđivanje, hipoteku ili legalno priključenje na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Takođe, zakon propisuje nultu toleranciju prema novoj nelegalnoj gradnji; od trenutka kada stane na snagu, svi objekti izgrađeni bez građevinske dozvole ili odobrenja za radove biće upisani kao državno vlasništvo.
Za porodične kuće i stanove visina naknade određivala se po veličini mesta, odnosno broju stanovnika. U Beogradu je iznosila od 100 do 1.000 evra; u gradovima sa više od 100.000 stanovnika – od 100 do 500 evra; a u onim koji imaju između 50.000 i 100.000 stanovnika – od 100 do 300 evra.
Za lokalitete sa populacijom manjem od 50.000 ljudi, naknada je bila fiksna i iznosila je 100 evra.
Naknada za skladišta, ekonomske i pomoćne objekte, kao i za proizvodne pogone, određivala se na osnovu njihove površine.
Za objekte manjeg od 500 m² usluga je bila besplatna, dok je za one veće od 500 m² naplaćivala se naknada od 10 evra po svakom dodatnom kvadratnom metru iznad 500.
Od dokumentacije, građani su morali da prilože važeću ličnu kartu odnosno pasoš, osnov sticanja u vidu ugovara, ostavinskog rešenja ili presude, broj katastarske parcele koji se može pronaći na sajtu "Geosrbija", podatke o objektu (vrsta objekta, površina, spratnost) i izjavu pod krivičnom i materijalnom odgovornošću da su dati podaci tačni.
Agencija za prostorno planiranje i urbanizam poredi podatke iz prijave sa javnim evidencijama. Ako je rezultat provere pozitivan, izdaje potvrdu koja se presljeđuje RGZ-u, koji vrši prioritetni upis prava svojine bez obzira na prethodne postupke.
U slučaju negativnog rezultata provere, agencija odmah elektronskim putem obaveštava podnosioca prijave i nadležnog građevinskog inspektora. Za objekte izgrađene na tuđem privatnom zemljištu bez pravnog osnova, agencija će pozvati podnosioca da reguliše odnose sa vlasnikom zemljišta.
Objekti koji se nalaze na površinama predviđenim za javnu upotrebu, uključujući i one u zaštićenim oblastima, biće uklonjeni ili preuzeti od strane države.
Privremeni objekti, poput mobilnih kuća, kontejnera i balon halja, biće evidentirani, ali neće se upisivati pravo vlasništva.
Ako je investitor poznat, on umesto vlasnika stana podnosi zahtev za evidentiranje zgrade i snosi troškove naknade.
Ukoliko je investitor nepoznat, bilo koji stanar, upravnik, profesionalni upravnik ili drugo lice koje ima pravni interes može podneti zahtev za evidentiranje zgrade; potom vlasnik stana podnosi zahtev za svoj stan i plaća odgovarajuću naknadu.
Naknada za upis prava svojine na komercijalne i druge objekte plaća se u iznosu doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta.
Naknada se ne plaća unapred; nakon obaveštenja agencija je dostavlja putem e‑maila, telefona ili na adresu navedenu u prijavi podnosioca.
Svi iznosi se plaćaju u dinarskoj vrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan obračuna.
U okviru evidentiranja i upisa prava u evidenciju nepokretnosti, odnosno legalizacije bespravne gradnje, uključeni su objekti i delovi objekata izgrađeni protivno zakonu, radovi na kojima je obavljen bez odobrenja za izvođenje radova (kao što su sanacija, rekonstrukcija, adaptacija, promena namene), kao i objekti koji su dobili privremenu građevinsku dozvolu pre 13. maja 2003. godine.
Zakon sadrži i socijalnu komponentu jer su propisani posebni uslovi za vlasnike objekata čija je ta jedinica jedina nepokretnost u kojoj žive sa porodicom, kao i za samohrane roditelje, primatelje socijalne pomoći, seoska domaćinstva, borce i porodice sa troje ili više dece – oni ne plaćaju naknadu za legalizaciju.