Povećanje cenzusa uz dečiji dodatak – šta to znači?
Nova mera socijalne politike podiže minimalni iznos za dečiji dodatak na 18.000 dinara, vraćajući pravo na pomoć stotinama porodica u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novu socijalnu meru nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, predstavljajući je kao deo šireg državnog odgovora na ekonomske posledice eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Jedna od ključnih odluka je podizanje cenzusa za ostvarivanje prava na dečji dodatak sa dosadašnjih 13.000 na 18.000 dinara po članu domaćinstva.
Ova mera preduzeta je da bi se zaštitili najugroženiši slojevi stanovništva od globalnih inflacionih udara, a takođe i da bi se otklonio sistemski paradoks na koji su građani dugogodišnje ukazivali.
"To je velika i izuzetna mera, i mislim da će ljudi biti zadovoljni. Primetili smo mnogo pritužbi; ljudi su se žalili u pismima i na društvenim mrežama. Rekli su da im je taj dečiji dodatak bio od velikog značaja, ali da su zbog povećanja minimalne cene rada izgubili to pravo. Vraćamo im to pravo i podižemo cenzus na 18.000 dinara", objasnio je predsednik Srbije.
Naime, zbog redovnih godišnjih povećanja minimalne zarade u Srbiji, mnoge porodice sa najnižim primanjima tehnički su prešle zakonski cenzus za dobijanje dečjeg dodatka, čime su apsurdno – usled blagog rasta plate – izgubile pravo na dragocenu socijalnu pomoć. Podizanjem cenzusa na 18.000 dinara, država vraća stotine porodica u sistem socijalne zaštite.
Povijest dečjeg dodatka u Srbiji
Ova vrsta pomoći je jedna od najstarijih mera socijalne i populacione politike na ovim prostorima, a njena funkcija se značajno menja u zavisnosti od političkog i ekonomskog sistema.
Odluka o podizanju cenzusa na 18.000 dinara olakšava veliki broj roditelja koji primaju minimalac, dopuštajući im da zadrže ovu podršku koja je, iako nevelika, često presudna za pokrivanje osnovnih školskih i životnih troškova najmlađih.
Dečji dodatak u Srbiji iznosi 1 400 dinara mesečno po detetu do 18 godina.
Da bi se pravilno razumela priroda ove mere, neophodno je odvojiti roditeljski dodatak od dečijeg dodatka, koji je isključivo mera socijalne politike namenjena porodicama sa niskim primanjima.
Dečji dodatak u Srbiji se zakonski prilagođava dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula – na osnovu indeksa potrošačkih cena. Ipak, uprkos tim korekcijama, iznosi ostaju veoma niski.
Prema najnovijim podacima za 2026. godinu, mesečne visine dečjeg dodatka su u sledećim iznosima:
Maksimalni iznos (uvećanje po više osnova): Zakon dozvoljava kumulativno uvećanje do 80%, što znači da najviši mogući dečji dodatak za jedno dete iznosi oko 7.948 dinara mesečno.
Zašto je podizanje cenzusa na 18.000 dinara od suštinskog značaja?
Gledajući navedene iznose od 4,415 do 7,948 dinara mesečno, jasno je da predsednikova najava o „povećanju na 18.000 dinara“ ne implicira da će porodice dobiti taj iznos za svako dete. Ta cifra od 18.000 dinara postavlja novu granicu prihoda (cenzus).
Do sada je osnovni cenzus bio nešto više od 13.000 dinara. To praktično značilo da, ukoliko četvoročlana porodica (dvoje odraslih i dvoje dece) zarađuje ukupno više od oko 52.000 dinara mesečno (4 × 13.000), deca gube pravo na dečji dodatak od približno 4.400 dinara mesečno. Pošto je minimalna zarada u Srbiji poslednjih godina rasla i već dugo premašila tu vrednost, oba roditelja koja primaju minimalnu platu ili čak samo jedan roditelj sa platom nešto iznad minimuma automatski prelaze cenzus.
Podizanjem ovog praga na 18.000 dinara po članu domaćinstva (što za četvoročlanu porodicu iznosi ukupno 72.000 dinara mesečno), država praktično „vraca u igru“ porodice koje žive od minimalnih zarada, omogućavajući im da ponovo dobiju dečji dodatak koji je inflacija, apsurdno, ukinula.
Iako su iznosi dodataka u odnosu na današnje standarde i cene hrane relativno mali, za najugroženije porodice oni često predstavljaju jedini način da obezbede deci mesečnu autobusku kartu, školski pribor ili užinu.