Test od 1 minuta za proveru starosti vašeg mozga
Za preciznije procene promena u mozgu naučnici koriste magnetnu rezonancu, analizu određenih proteina u krvi i druge složene metode
Godine koje pišu u ličnoj karti ne moraju uvek da odgovaraju biološkoj starosti našeg organizma. Dok neki ljudi i u poznim godinama zadržavaju izuzetno dobro pamćenje, koncentraciju i brzinu razmišljanja, kod drugih se određene sposobnosti menjaju znatno ranije. Naučnici sve intenzivnije istražuju zbog čega mozak kod pojedinih ljudi stari brže i postoji li način da se njegove promene prepoznaju na vreme.
Kako objašnjava neurolog profesor Dejvid Šarp sa Imperijal koledža u Londonu, potrebno je razlikovati hronološku starost, odnosno broj godina koje imamo, od biološke starosti, koja odražava stanje našeg organizma.
Istraživanja pokazuju da različiti organi ne moraju stariti jednakom brzinom. To znači da biološka starost mozga može da se razlikuje od starosti srca, jetre ili ostatka tela.
Za preciznije procene promena u mozgu naučnici koriste magnetnu rezonancu, analizu određenih proteina u krvi i druge složene metode. Međutim, kako piše BBC Science Focus, postoje i četiri jednostavna načina da kod kuće proverimo pojedine sposobnosti koje su povezane sa zdravljem mozga.
Iako nijedan od tih testova ne može pouzdano da izračuna biološku starost mozga, rezultati mogu pružiti korisne informacije o njegovom funkcionisanju.
1. Brzina hodanja može da otkrije više nego što mislite
Na prvi pogled, hodanje deluje kao jednostavna fizička aktivnost. Međutim, svaki korak zahteva usklađen rad mozga, mišića, vida, ravnoteže, pluća i srca.
Upravo zbog toga naučnici sve više pažnje posvećuju brzini hoda kao mogućem pokazatelju biološkog starenja.
Istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu JAMA Network Open, koje je obuhvatilo 904 osobe sa Novog Zelanda, pokazalo je da su ljudi koji su sa 45 godina hodali sporije u proseku imali izraženije pokazatelje biološkog starenja.
Kod njih su zabeleženi i manja zapremina mozga, tanja moždana kora i slabiji rezultati na pojedinim testovima pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti.
Kako da uradite test?
Potrebni su vam metar, štoperica i nekoliko metara slobodnog prostora.
U zatvorenom prostoru odmerite jedan metar za početno ubrzavanje, a zatim još četiri metra na kojima ćete meriti vreme. Hodajte svojom uobičajenom, prijatnom brzinom.
Broj pređenih metara podelite brojem sekundi potrebnih da pređete mereni deo.
Na primer, ako četiri metra pređete za tri sekunde, vaša brzina iznosi približno 1,33 metra u sekundi, odnosno 4,8 kilometara na sat.
Koliko brzo bi trebalo da hodate u svojim godinama?
Prema podacima koje prenosi BBC Science Focus, prosečna brzina hoda razlikuje se u zavisnosti od pola i starosti. To znači da rezultat ne treba upoređivati samo sa jednom univerzalnom vrednošću, već sa prosekom za odgovarajuću starosnu grupu.
Ove vrednosti pokazuju da se prosečna brzina hoda postepeno smanjuje sa godinama, a promene postaju naročito uočljive u starijem životnom dobu.
Ipak, važno je naglasiti da sporiji hod sam po sebi ne znači da mozak ubrzano stari. Na rezultat mogu uticati problemi sa zglobovima, povrede, fizička kondicija, bolesti i druga zdravstvena stanja.
Zato ove brojke treba posmatrati kao orijentacione vrednosti, a ne kao granicu između zdravog i nezdravog mozga.
2. Proverite koliko brzo reagujete
Vreme koje nam je potrebno da odgovorimo na neki signal još je jedan pokazatelj rada nervnog sistema.
Kada, na primer, ugledamo svetlo i pokušamo što brže da pritisnemo dugme, naš mozak mora da registruje informaciju, obradi je i pošalje odgovarajuću komandu mišićima.
Sa godinama taj proces uglavnom postaje nešto sporiji.
Istraživanja pokazuju da se kod odraslih osoba jednostavno vreme reakcije može produžavati za približno dva do šest milisekundi po deceniji.
Naizgled zanemarljive promene mogu postati značajnije tokom više decenija, ali stručnjaci naglašavaju da je važnije pratiti promene kod iste osobe nego upoređivati jedan rezultat sa rezultatima drugih ljudi.