VJT u Beogradu odbacuje nalaze izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva i tvrdi da je njen sastav bio promenljiv i nejasan
Politika novembar 10, 2026 17 pregleda

VJT u Beogradu odbacuje nalaze izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva i tvrdi da je njen sastav bio promenljiv i nejasan

VJT u Beogradu najoštrije osuđuje i objavljivanje detalja izveštaja u javnosti pre nego što je isti dostavljen VJT u Beogradu

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da odbacuje kao neutemeljene navode iz Izveštaja Vrhovnog javnog tužilaštva, koji je sastavila Komisija za nadzor tog tužilaštva i podseća da je sam njen sastav bio promenljiv i upitan iz više razloga, zbog čega je kako se navodi, pored ostalog, ostalo nejasno i kako je ostvaren kontinuitet nadzora i kontrole.

- Osnovano se postavlja pitanje da li je Izveštaj uperen na ispitivanje zakonitosti, delotvornisti i jednoobraznosti u postupanju, ili je zapravo iskorišćen kao sredstvo za obračun Vrhovnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca Vrhovnog javnog tužilaštva sa glavnim javnim tužiocem i određenim javnim tužiocima VJT u Beogradu - navodi se u ragovanju VJT u Beogradu na izveštaj Komisije formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.

Kako se navodi, VJT u Beogradu najoštrije osuđuje i objavljivanje detalja izveštaja u javnosti pre nego što je isti dostavljen VJT u Beogradu, jer se time prema stavu ovog tužilaštva "narušava poverenje javnosti u rad javnog tužilaštva bez ikakvih dokaza o bilo kakvim nepravilnostima u radu".

- Više javno tužilaštvo u Beogradu će se detaljno izjasniti o konkretnim navodima Izveštaja nakon svestrane analize istog - navodi se u saopštenju.

Opšte obavezno uputstvo Vrhovnog javnog tužioca O br. 8/26 od 27.10.2026. godine, kako se dodaje, doneto je na osnovu člana 16. stav 1. Zakona o javnom tužilaštvu, kojim je propisano Vrhovni javni tužilac izdaje opšte obavezno uputstvo za postupanje svakog nosioca javnotužilačke funkcije radi postizanja zakonitosti, delotvornosti i jednoobraznosti u postupanju.

U Opšte obaveznom uputstvu navedeno je, kako je pojašnjeno, da se nadzor sprovodi “radi postizanja zakonitosti, delotvornosti i jednoobraznosti u postupanju svih nosilaca javnotužilačke funkcije, u cilju praćenja i usmeravanja rada javnih tužilaštava i nadzora nad sprovođenjem opštih obaveznih uputstava, shodno članu 31 tačka 3 Zakona o javnom tužilaštvu”.

​- Ono što prvo upada u oči je navod iz uputstva da “omoguće uvid u svaki predmet tog tužilaštva na zahtev člana Komisije, koji će biti opisno ili na drugi način inividualizovan”. Ovakvo ovlašćenje Komisije je u najmanju ruku neobično, odnosno upitno, ukoliko govorimo upravo o ovlašćenjima Vrhovnog javnog tužilaštva iz člana 31 tačka 3 Zakona o javnom tužilaštvu - navodi se u saopštenju i dodaje:

- Uzgred, u prostorije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pristupila je Komisija formirana rešenjem Vrhovnog javnog tužioca A broj 513/26 od 27.10.2026. godine, međutim niko od ovlašćenih lica ispred Višeg javnog tužilaštva u Beogradu nije imao uvid u to rešenje, pa samim tim je ostalo nepoznato ko čini Komisiju (jer onda govorimo o kolektivnom telu za nadzor) ili članovi Komisije postupaju samostalno prilikom nadzora (što zapravo znači da i nije u pitanju komisija u formalnom smislu te reči).

Komisija je, kako se navodi, svakoga dana dolazila u nešto izmenjenom ili potpuno drugačijem sastavu, "tako da je ostalo nejasno kako je ostvaren kontinuitet nadzora i kontrole od strane Komisije i da li se, pored formalnog naziva, uopšte radi o Komisiji ili pojedinačnim javnim tužiocima Vrhovnog javnog tužilaštva koji samostalno vrše kontrolu određenih predmeta!?​"

​- Dakle, ostala je nepoznanica koji je sastav i mandat Komisije. Samim tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu nije imalo uvid, niti je poznato da li postoji neki pravilnik o radu komisije, obaveza nekakvog kvoruma za rad, bliža ovlašćenja članova komisije itd. I pored svega navedenog, članovima Komisije su u skladu sa Opštim obaveznim upustvom, obezbeđeni svi uslovi za nesmetan rad, naročito posebna prostorija, uvid u svaki predmet koji su tražili, odnosno Više javno tužilaštvo u Beogradu je od početka rada Komisije u svemu poštovalo Opšte obavezno uputstvo O br.8/26 od 27.10.2026. godine, ujedno poštujući i hijerarhijska ovlašćenja, kao i Etički kodeks javnih tužilaca - saopšteno je iz VJT u Beogradu.

​Dalje, kako je to u Reagovanju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu od 05.11.2026. godine već navedeno, kako se dodaje, na samom početku rada komisije kao prvi problem iskrslo je pitanje postupanja u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka, odnosno neophodnosti da članovi komisije koji treba da ostvare uvid u predmete označene oznakom tajnosti poseduju odgovarajući sertifikat, budući da veći broj članova ovakav sertifikat ne poseduje, ili na traženje ovlašćenog lica, rukovalaca tajnim podacima u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, nisu omogućili uvid u isti.

- Ovo je bitno istaći jer se na ovaj način mogao kompromitovati ne samo rad Komisije, već je ozbiljno dovedeno u pitanje postupanje u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka i od strane zaposlenih u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu - zaključuje se.

​U pomenutom reagovanju, kako se podseća, istaknuta je i činjenica da je 2. novembra član navedene Komisije javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković, u sred rada Komisije, gostovao na televiziji Insajder, u emisiji novinara Jugoslava Ćosića, gde je imao javni nastup koji je potpuno bio u suprotnosti sa odredbom člana 7 već pomenutog Etičkog kodeksa javnih tužilaca i koji ozbiljno dovodi u pitanje motiv za nadzor, budući da je imenovani pored komentarisanja konkretnih predmeta koji su ujedno i predmet nadzora, na vrlo direktan način prejudicirao izveštaj.

- Naime, gostujući u navedenoj emisiji, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković je na pitanje novinara kakav može ishod rada Komisije da se očekuje, parafraziramo, naveo da postoje samo tri moguća ishoda: pokretanje disciplinskog posupka, podnošenje krivične prijave ili izdavanje obaveznog uputstva u pojedinom predmetu. Dakle, navedeni član Komisije nije naveo kao četvrtu mogućnost da se nepravilnosti uopšte ne nađu - podseća se u saopštenju.

Kako se dodaje, "da stvar bude još gora, pojasnio je da je za krivično postupanje protiv nosilaca javnotužilačke funkcije nadležno Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, pri čemu je nejasno da li su već predviđene konrektne pravne kvalifikacije “krivičnih dela” budući da, iako verujemo da je članu Komisije to poznato, nosioci pravosudnih funkcija mogu odgovarati krivično pred pravosudnim organima različitih, a naročito opšte nadležnosti!?"

​- Kada se pomislilo da je to kraj neprimerenim izjavama i uopšte celog istupanja, imenovani je otvoreno favorizovao rad određenih javnih tužilaštava, konkretno Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, pri čemu je u nekoliko navrata, unapred posredno dovodio u pitanje rad Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, prejudicirajući gore navedene moguće mere Komisije povodom pronađenih nepravilnosti - navodi se.

Više javno tužilaštvo u Beogradu, kako se dodaje, iz ovakvog stava i ovakvog javnog istupanja člana Komisije, te prejudiciranja ishoda nadzora, ali i sadržine izveštaja koji je potom usledio, proizlazi da je postupanje Komisije predstavljalo određenu vrstu “prikupljanja dokaza” u cilju sprovođenja nekakve neformalne predistrage, odnosno u cilju pokretanja disciplinskih postupaka, odnosno da je Vrhovno javno tužilaštvo zloupotrebilo navedeni institut u pravcu postizanja sasvim drugog cilja.​

- Više javno tužilaštvo u Beogradu ne može da dopusti sebi privilegiju da ostane nemo, kao najveće i po svojim nadležnostima najvažnije tužilaštvo u Republici Srbiji, koje pored Glavnog javnog tužioca, čini i 75 operativnih nosilaca javnotužilačke funkcije (neračunajući tužioce upućene u druga tužilaštva), koji svi zajedno i pored nepopunjene sistematizacije, pri datom obimu posla, u skladu sa zakonskim propisima i etičkim načelima, daju svoj maksimum u cilju savesnog i odgovornog obavljanja svoje javnotužilačke funkcije - zaključuje se u saopštenju VJT u Beogradu.

Inače, komisija Vrhovnog tužilaštva objavila je danas izveštaj nadzora Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, na 23 strane u kom oštro kritikuje rad glavnog tužioca Nenada Stefanovića i nekoliko drugih tužilaca VJT u Beogradu. Osim kritika i displinskih postupaka, Komisija je, kako se navodi, predložila da Vrhovno javno tužilaštvo inicira krivično gonjenje tužilaca kao i disciplinske postupke.

odbacuju navode

Hitno se oglasilo Više javno tužilaštvo u Beogradu!