Nestala vrsta ptice u Srbiji
Panonski popis ptica grabljivica obavio se u januaru 2026. godine.
U januaru 2026. godine održan je deveti Panonski popis ptica grabljivica. Fokus ove godine bio je na produženom vikendu od 16. do 19. januara, kada su uz obilazak vodenih staništa istražene i obradive površine, šume i naselja u severnom ravničarskom delu zemlje. U popisu su učestvovale brojne partnerske organizacije i stručnjaci iz Mađarske, Slovačke, Rumunije i Srbije. Tokom zajedničke akcije evidentirane su grabljivice koje će se naći u Panonskoj niziji, a među njima su mali sokolovi, poljske eje, gaćasti mišari i crni orlovi.
Za orlove, kao i većinu evropskih ptica grabljivica, Panonska nizija predstavlja izuzetno važno mesto za prezimljavanje. Od orlova, po broju, već godinama dominiraju belorepani; pored lokalnih parova, pridružuju se i ptice iz drugih delova Evrope, naročito sa severa. Druga najčešća vrsta je krstaš, dok su suri i crni orao retki i malobrojni.
Ove godine na Panonskom popisu ptica grabljivica učestvovalo je 635 volontera koji su obuhvatili 1.064 UTM kvadrata od 10×10 km, čime je pokrivena najveća površina u Panonskoj niziji od početka ovog popisa. Na tom ogromnom području zabeleženo je ukupno 23.165 jedinki dnevnih grabljivica iz 17 vrsta specifičnih za Panonsku niziju. Od orlova zabeleženo je 2.552 jedinke, a od sokolova 2.900.
Zahvaljujući saradnicima, volonterima i zaposlenima DZPPS-a, u januaru je prilikom popisa obuhvaćen najveći do sada broj UTM kvadrata, čime je postignuto najveće pokrivanje severa Srbije. Kod nas je zbog manjeg broja istraživača popis trajao nešto duže; tokom sedam dana (14.-22. januara) fokusiranih terenskih pretraga 118 istraživača obuhvatilo je 199 UTM kvadrata i zabeležilo 4.442 jedinke ptica grabljivica iz 16 vrsta, od čega je bilo neverovatnih 270 orlova! Ipak, ove brojke su još uvek vrlo male i ne pokazuju brojnost grabljivica kakvu smo imali pre samo 100 godina.
U Srbiji, tokom istraživačkog perioda na Panonskoj niziji, najzastupljenija vrsta bila je mišar (Buteo buteo) sa ukupno 2.674 zabeležene jedinke. Druga po broju je vetruška (Falco tinnunculus) sa 728 primeraka, dok su eja močvarica (Circus aeruginosus) i belorepan (Haliaeetus albicilla) zabeleženi u sličnom broju – 283 i 241 jedinka.
Značajan deo zabeležene populacije čine sledeće vrste.
Poljska eja (Circus cyaneus): 210 pojedinaca.
Kobac (Accipiter nisus): 166 pojedinaca
Stepenski sokak (Falco cherrug): 43 jedinke.
Krstaš (Aquila heliaca) – 28 primeraka.
Manje jedinica je registrovano kod sledećih vrsta:
Mali soko (Falco columbarius) – 21 primerka.
Sivi soko (Falco peregrinus): 15 pojedinaca.
Jastreb (Accipiter gentilis): 10 pojedinaca.
U ovom periodu i na ovoj oblasti izuzetno su retki, među kojima se izdvajaju riđa lunja (Milvus milvus) sa 7 jedinki, crna lunja (Milvus migrans) sa 6, riđi mišar (Buteo rufinus) sa 5 i gaćasti mišar (Buteo lagopus) sa samo 4 primerka. Na dnu liste, sa jednim zabeleženim primerkom, nalazi se crni orao (Clanga clanga).
Uprkos većem pokrivanju u odnosu na prethodne godine, još uvek nije zabeležen suri orao na zimovanju; u Vojvodini je on izuzetno retka ptica. U poređenju sa prošlom godinom, brojevi se usklađuju s opštim trendovima Panonske nizije. Broj belorepana, krstaša, stepskog sokola, riđeg i običnog mišara blago raste, dok broj poljske i eja močvarice značajno varira. Ipak, u ovoj sezoni Vojvodina je predstavljala najvažnije područje za prezimljavanje eja močvarica, sa 64 % ptica koncentrisanih na ovom ograničenom prostoru.
Zanimljivo je i sve češće zimsko prisustvo riđih mišara, kao i sada već redovno prezimljavanje riđih i crnih lunja kod nas. Najveći iznenađujući trend je kontinuirano opadanje broja vetruški, koje su inače jedna od najbrojnijih grabljivica u regionu. Da bismo bolje razumeli ovaj pad, evo poređenja: na popisu 2024. prilikom obilaska 96 UTM-ova evidentirano je 1.018 vetruških, dok je u 2026. u okviru 199 UTM kvadrata zabeleženo samo 728 ptica. Razlozi za ovako veliki pad broja ostaju nepoznati, a sličan trend se primećuje i u drugim delovima Panonske nizije.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije zahvaljuje se svima koji su svojim učešćem doprineli da ovogodišnji popis grabljivica postane najuspešniji do sada.