Zašto je ostrvo Harg ključna tačka u bliskovodskom ratu?
Ostrvo poseduje terminale sa dnevnim kapacitetom utovara od oko 7 miliona barela nafte, što ga čini jednim od najvažnijih energetskih čvorišta na Bliskom istoku.
Kako se sukob između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela produbljuje, sve više privlači pažnju jedno malo ostrvo u Persijskom zalivu, čije bi eventualno zauzimanje moglo da promeni tok rata i značajno utiče na svetsko tržište energenata. Radi se o ostrvu Harg, strateškom čvorištu iranske naftne industrije koje se nalazi u severnom delu Persijskog zaliva, otprilike 25 kilometara od iranske obale. Iako je površinom malo, njegov značaj za iransku ekonomiju je ogroman.
Ostrvo predstavlja centralnu tačku za izvoz iranske nafte. Procene pokazuju da kroz njega prolazi oko 90 odsto ukupnog izvoza sirove nafte iz Irana pre nego što tankeri nastave put ka međunarodnim tržištima preko Ormuskog moreuza.
Terminali na ostrvu imaju kapacitet utovara od oko sedam miliona barela nafte dnevno, što ih čini jednim od ključnih energetskih čvorišta Bliskog istoka.
Iako su SAD i Izrael sprovele snažne napade na više energetskih objekata u Iranu, ostrvo Harg još uvek nije bilo pogođeno.
Prema izveštaju CNBC-a, ta činjenica dodatno privlači pažnju vojnih i energetskih analitičara koji upozoravaju da bi ovo ostrvo moglo postati jedna od najvažnijih strateških tačaka u daljem toku rata. Njegova ekonomska važnost ga čini izuzetno ranjivim, ali potencijalno veoma vrednim ciljem. Analitičari ističu da bi eventualno zauzimanje ostrva ozbiljno uticalo na iranski režim jer bi praktično prekinulo glavni izvor prihoda države.
Petras Katinas, istraživač britanskog Instituta za odbrambene studije RUSI, smatra da bi preuzimanje kontrole nad ostrvom moglo da prekine životnu liniju iranske naftne industrije.
Zauzimanje ostrva bi SAD-ima osiguralo snažan pregovarački adut u svim budućim pregovorima, bez obzira na to ko preuzme vlast u Iranu nakon završetka vojne operacije», izjavio je Katinas.
Međutim, takav potez bi nosio ozbiljne rizike. Da bi se ostrvo zauzele, neophodna je kopnena vojna operacija, što podrazumeva slanje američkih trupa na teren – a Washington trenutno nije spreman za to.
Energetski analitičar kompanije PVM, Tamas Varga, smatra da bi preuzimanje kontrole nad ostrvom predstavljalo jak udar na iransku ekonomiju. Prema njegovim rečima, takav potez bi mogao podseći na američku strategiju prema Venecueli, gde su Sjedinjene Države ranije pokušale da ograniče izvoz nafte kako bi pritisnule vlast u Karakasu.
U isto vreme, ukoliko bi Sjedinjene Američke Države preuzimale kontrolu nad ostrvom, moglo bi se nastaviti izvođenje iranskog nafte pod međunarodnim nadzorom, ali samo ako se ponovo otvori pomorski prolaz kroz Ormuskiji moreuz. Ipak, analitičari upozoravaju da bi takva situacija bila izuzetno nestabilna jer ostrvo i dalje ostaje podložno napadima dronova i projektila iz Irana.
Sukob već snažno uzdrmao globalna tržišta energije. Posle novih talasa američkih i izraelskih napada na iranska postrojenja tokom vikenda, cena nafte se naglo povećala.
Referentna cena sirove nafte Brent prešla je 110 dolara po barelu, postavši najviša vrednost otkako je bila u sredini 2022. godine, dok je američka nafta tipa West Texas Intermediate premašila 100 dolara.
Istovremeno pomorski saobraćaj kroz Ormuskog moreuza skoro je potpuno zaustavljen, uprkos činjenici da se u normalnim uslovima kroz taj prolaz transportuje oko petina svetske nafte i gasa.
Mark Gustafson, bivši direktor Situacione sobe u Beli kući, smatra da bi američki predsednik Donald Trump razmotrio mogućnost zauzimanja ostrva iz više razloga.
Među njima se nalaze potencijalne političke koristi kroz veliku propagandnu pobedu, a takođe i činjenica da bi ostrvo moglo da posluži kao prirodna zaštitna barijera za američke snage u odnosu na iransko kopno.
Istovremeno, nadzor nad Hargom mogao bi da pruži jak uticaj na iranski režim u eventualnim pregovorima o kraju rata.
Međutim, Gustafson upozorava da bi takva operacija nosila ogroman rizik i da bi ostrvo moglo postati cilj neprekidnih napada iranskih dronova i projektila tokom više nedelja.
On ističe i da bi Teheran u najgorem scenariju mogao sam da obori naftovod koji snabdeva ostrvo, čime bi sprečio da pade pod kontrolu neprijatelja.
Potraga za osumnjičenim u vezi sa eksplozijom ispred američke ambasade u Oslu se nastavlja.
Jan van Ek, izvršni direktor investicione kompanije VanEk, smatra da je ostrvo Harg vrsta „tačke gušenja“ u vezi sa iranskim izvoznim tokovima nafte.
„Tu se izvozi 90 % iranske nafte. Ako neko želi da preseče njihov glavni izvor deviza, to je mesto koje treba pogledati“, rekao je Van Ek.
Ako ova strateška tačka postane nova meta u ratu, posledice će se brzo osetiti širom sveta, jer dodatni poremećaj na tržištu energenata mogao bi da podigne cene nafte još više i pogorša globalnu ekonomsku neizvesnost.