Zašto su Avganistan i Pakistan pogođeni bombardovanjem?
Kasno sinoć talibanski snage započele su napade na pakistanske položaje uz delove porozne i sporne granice od oko 2.600 km, koja prolazi kroz planinske i pustinjaste oblasti.
Avganistan i Pakistan ponovo su u sukobu. Razmenjuju vatru duž svojih teških, neprohodnih granica. Pakistanski ministar odbrane izjavio je da je njegovoj zemlji „ponestalo strpljenja“ i proglasio „otvoreni rat“ protiv susednog Avganistana, koji upravljaju talibani.
Radi se o najnovijoj eskalaciji u dugotrajnom sukobu između dobro finansirane, moćne i nuklearno naoružane pakistanske vojske i avganistanskih talibanskih boraca sa decenijama ratnog iskustva, uključujući pobedu nad američkim i NATO snagama 2021. godine nakon godina pobune, navodi CNN.
Molim vas da mi pošaljete pasus koji želite da izmenim.
Kasno sinoć talibanske snage izvele su napade na pakistanske položaje duž delova porozne i sporne granice od oko 2.600 kilometara, koja se proteže kroz planine i pustinje. Kabul je naveo da su ti napadi odgovor na prošlonedeljno pakistansko bombardovanje. Pakistanci tvrde da su tada pogodili militantne kampove u Avganistanu i ubili najmanje 18 ljudi.
Pakistan je noćas reagovao na talibanske napade operacijom „Pravedni gnev“. Pakistanski vazdušni udarci pogodili su Kabul, jugoistočnu pokrajinu Paktiju i Kandahar, koji se smatraju uporištem talibana, a u kojem se, prema procenama, nalazi njihov vođa Hibatullah Ahundzada.
Islamabad je izjavio da su ciljevi bili odbrambeni objekti talibana u Avganistanu, što predstavlja značajnu eskalaciju prethodne strategije odmazde.
Stanovnica Kabula je opisala trenutak kada je snažna eksplozija probudila njenu porodicu.
„Bila sam uplašena“, rekla je žena čije ime, iz bezbednosnih razloga, nije objavljeno.
„Zatim smo čuli pucnjavu. Kad smo pogledali kroz prozor stana, videli smo plamen nalik mečima kako se diže ka nebu“, rekla je, dodajući da nije mogla da spava i da je u pet ujutru još bila budna, brinuvši se šta bi se moglo dogoditi.
„Od prve eksplozije svetla, većina kuća i stanova oko nas se upalila. Sigurna sam da svaki stanovnik Kabula sedi u strahu od moguće bombe“, navela je.
Sparni izveštaji o broju žrtava.
Obe strane iznela su različite informacije o žrtvama. Pakistan navodi da je ubilo 133 talibanska borca, a Avganistan tvrdi da je poginulo osam njegovih vojnika. Te podatke nije moguće nezavisno potvrditi zbog udaljenosti i nepristupačnosti zone sukoba.
U pakistanskom okrugu Badžaur, na severozapadu zemlje, minobacačka granata koju su ispalili talibani pala je na kuću i povredila pet osoba, među kojima su dvoje dece i jedna žena, izjavio je policijski zvaničnik Fazal Akbar.
Složena povijest odnosa.
Iako su ove dve zemlje blisko povezane ekonomskim i kulturnim odnosima, njihova istorija je složena. U oktobru prošle godine izazvale su najteži sukob u poslednjih nekoliko godina, nakon čega je uspostavljeno krhko primirje.
Kada su NATO snage 2001. godine izbacile talibane zbog davanja utočišta počiniocima napada 11. septembra, Pakistan je postao jedan od njihovih najvažnijih podržavatelja. Talibanski borci se sklonili preko granice u Pakistanu i dobili podršku za pobunu protiv kabuljske vlade koju su podržavale Sjedinjene Američke Države.
Međutim, posle povlačenja američkih snaga i vraćanja talibana na vlast 2021. godine, Pakistan je suočen s rastućim islamističkim nasiljem. Islamabad u velikoj meri povezuje to nasilje sa pakistanskim talibanima i tvrdi da ih Kabul čuva, dok avganistanski talibani to negiraju.
Prema podacima koje je pakistanska vojska podelila sa CNN-om, 2025. godine u militantnim napadima širom zemlje ubijeno je više od 1.200 ljudi, uključujući vojnike i civile, što je dvostruko više nego 2021.
U novembru je pakistanski ministar odbrane, Kavadža Asif, izjavio da mnogi avganistički talibanski zvaničnici još uvek poseduju imovinu i imaju porodice u Pakistanu.
Asif je jutros na društvenim mrežama optužio Avganistan da okuplja „sve teroriste sveta“ i „izvozi terorizam“, dok svom narodu uskraćuje ljudska prava. „Ponestalo nam je strpljenja. Sada je između nas i vas otvoreni rat“, naglasio je.
Nejednačaj u raspodeli vojnih snaga.
Prema izveštaju Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) pod nazivom „Military Balance 2025“, razlika u vojnoj snazi između dve zemlje je značajna.
Pakistanska vojska je najmoćnija institucija u zemlji i poseduje sofisticirani odbrambeni sistem koji obuhvata kopnene, vazdušne i pomorske snage. Na raspolaganju joj je oko 660.000 aktivnih vojnika, a dodatno gotovo 300.000 pripadnika paravojnih i vojno‑policijskih jedinica.
Pakistan poseduje savremeni arsenal, među kojima su američki borbeni avioni F‑16, francuski Mirage i JF‑17, proizvedeni u saradnji sa Kinom.
S druge strane, Avganistan poseduje jedinstvenu talibansku strukturu od manje od 200.000 stanovnika. Njegovo ratno vazduhoplovstvo nije funkcionalno; oslanja se na nekoliko zastarelih sovjetskih helikoptera i transportnih aviona, kao i na bespilotne letelice.
Iako nemaju teška oružja poput pakistanaca, talibani poseduju bogato iskustvo u gerilskom ratovanju, koje je oblikovano decenijama asimetričnih sukoba.
Da li će sukob eskalirati?
Prethodno su se eskalacije smirile nakon nekoliko dana borbi, često uz posredovanje zemalja kao što su Saudijska Arabija i Turska.
Analitičari upozoravaju da bi dalje pojačanje sukoba moglo dodatno destabilizovati regiju.
Pakistan je jasno naglasio da će ponovo delovati ukoliko avganistički talibani ne preduzmu mere protiv vođa i pripadnika pakistanskih talibana na teritoriji Avganistana", izjavila je Samina Ahmed iz organizacije Crisis Group.
„Islamabad i Kabul treba hitno da nastave pregovore uz posredovanje pouzdanih partnera kao što su Turska, Katar i Saudijska Arabija“, izjavljuje Ahmed.