Prekršaj sa zelenom strelicom na semaforu podrazumeva kaznu od 120.000 dinara.
Njegova signalizacija mora biti potpuno jasna.
Vozači u svakodnevnom saobraćaju često se susreću sa svetlosnim znakom koji se nalazi u donjem desnom uglu semafora – zelenom strelicom.
Radi se o uslovnom skretanju ili uslovnom zelenom svetlu. Signalizacija bi trebalo da bude potpuno jasna, ali u praksi to često nije tako.
Koji prekršaji mogu nastati kada je u pitanju uslovno zeleno svetlo, koja su pravila i kakve kazne se primenjuju? Blic je razgovarao sa advokatom za saobraćaj.
U razgovoru za „Blic“, advokat Vladimir Miljević navodi da je zelena strelica na semaforu, odnosno uslovna strelica za desno, pojam koji se prepoznaje u našem zakonu i posebno ga definiše Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji.
Međutim, ono što propisi ne preciziraju jeste kada se ta strelica treba upaliti i kada ga isključiti. Moguće je da se paralelno sa paljenjem crvenog svetla na osnovnom semaforu uključi strelica za desno. Ponekad će uključivanje te strelice biti odloženo, jer nije jasno u kom trenutku se ona pali u odnosu na crveno svetlo – iznosi Miljević na početku razgovora.
U praksi se često isključuje ranije.
Isto se odnosi i na trenutak gašenja uslovnog zelenog svetla, gde nije definisano u slučaju kada se ono upali na crvenom osnovnom svetlu, da li treba da traje dok traje crveno ili sme da se isključi i ranije.
- Često se u praksi uslovna strelica za desno isključi ranije, pa može doći do situacije da vozač koji skreće na tu strelicu to čini zato što mu je dozvoljeno. Međutim, kada se ta uslovna strelica ugasi dok je i dalje crveno svetlo osnovne signalne grupe, on zapravo ulazi na pešački prelaz ili prolazi liniju zaustavljanja u trenutku kada se strelica ugasila – kaže Miljević.
Ovu situaciju ilustruje konkretan primer.
Kada se pali crveno svetlo, odmah slede i zelena strelica za desno. Vozač započinje vožnju, ali semafor je takav da se strelica ugasi, recimo, pet sekundi pre nego što se upali žuto, pa ponovo zeleno. U tom trenutku, kada je vozač odlučio i krenuo da skreće desno na uslovno zeleno, gašenje strelice u sledećoj sekundi dovodi do prelaska na crveno svetlo. Formalno gledano, to se smatra prekršajem – kaže Miljević.
Kao da je prešao na crveno.
Objašnjava da bi se ovo strogo formalno posmatralo kao crveno svetlo i verovatno niko ne bi uzeo u obzir da u momentu gašenja te strelice za desno on nije imao ni vremenskih ni prostornih mogućnosti da se zaustavi.
Ovi nedostaci u projektovanju nastaju zbog nedostatka jasnih propisa. Jedina racionalna odluka za vozača je da, ukoliko se uslovna zelena strelica upali, ona mora da traje onoliko dugo koliko traje crveno svetlo, kako bi vozač izbegao prekršaj prolaska na crveno.
Kada smo primetili da je vozač nenamerno počinio prekršaj, Miljević je potvrdio da je tako i da se radi o prolasku na crveno.
Kazne iznose do 120.000 dinara.
Za ovaj primer vozača koji bi prešao na crveno svetlo zbog ugašenja zelene strelice, predviđeno je:
Novčana kazna se kreće između 20.000 i 40.000 dinara.
šest kaznenih poena
Najmanje tri meseca zabrane vožnje motornih vozila.
U slučaju da dođe do saobraćajne nesreće:
Kazna se kreće od 40.000 do 60.000 dinara, uz mogućnost izricanja i zatvora.
Osam kaznenih poena.
Ako je vozač započeo kretanje na uslovno zeleno koje se u tom trenutku ugasilo, a pešak se nalazio na prelazu, smatra se prekršajem iz člana 330 Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Kazna se kreće od 100.000 do 120.000 dinara.
Ukupno je 14 kaznenih poena.
najmanje osam meseci zabrane vožnje motornog vozila.
U jednom slučaju, sud je izrekao kaznu od pet do petnaest godina zatvora.
Pored ovoga, Miljević takođe navodi sledeće.
U slučaju da se dogodi saobraćajna nezgoda koja ima obeležja krivičnog dela – najmanje jedno povređeno lice ili smrtni ishod, ili materijalna šteta veća od 200.000 dinara – takva bi situacija posmatrala kao namerno izvršenje krivičnog čina. Postoji teoretska mogućnost da osoba koja je ubila pešaka u takvoj situaciji, zbog uslovnog gašenja u trenutku, bude proglašena za počinilca dela na koje se može izreći kazna od pet do 15 godina. Sve to se dešava zbog nedostatka propisa koji definišu sam rad te uslovne strelice – izjavljuje naš sagovornik.
Vozači često mešaju ovu stvar.
Miljević napominje da vozači u saobraćaju često zamenjuju uslovnu strelicu i direkcioni semafor.
Uslovna zelena strelica stoji pored osnovne signalne grupe sa trobojnim semaforom, a desno od nje se nalazi dodatna uslovna strelica. Ne treba je mešati s takozvanim direkcionim semaforom. Direkcioni semafor predstavlja sistem u kojem postoji grupa signala za pravo putanje (sa tri boje) i zasebna grupa za levo, takođe sa tri boje, koji regulišu beskonfliktnu vožnju. Na većim raskrsnicama signalizacija za pravo i levo se razlikuje; tu ćete videti klasični trobojni semafor – to nije uslovna strelica, već direkcioni semafor. Kada je uključen, možemo pretpostaviti da nema vozača koji dolaze iz leve ili desne strane, niti nam dolazi u susret, i da nema pešaka na našoj putanji, jer se primenjuje režim beskonfliktnog skretanja. Ovo je nešto što vozači često zbunjuju – navodi Miljević.
Gde se postavlja signalizacija sa uslovnim zelenim svetlom?
Navodi se da se semafori sa uslovnom zelenom strelicom instaliraju na saobraćajnice kada upravljač puta smatra da je dovoljno sigurno za vozače koji skreću desno da se uključe.
- To su najčešće situacije kada postoji više saobraćajnih traka po smerovima i gde je zaista nebezbedno da raskrsnica stalno funkcioniše prema pravilima ili znakovima; ipak, vozač koji skreće desno u prvu, svoju najbližu traku, uz dovoljnu opreznost u odnosu na vozila koja mu dolaze sa leve strane, može relativno bezbedno da se uključi – kaže Miljević.