Naftna cena skokla u divljim nivoima
Trgovci kupuju opcije na Brent sirovu naftu, predviđajući da bi cena mogla dostići 150 dolara po barelu do kraja aprila.
Trgovci kupuju opcije na Brent sirovom nafti koje predviđaju da bi cena do kraja aprila mogla dostići 150 dolara po barelu. Prema podacima ICE berze, broj ugovora sa rokom dospeća krajem aprila koji omogućavaju kupovinu junskih fjučersa na Brent po ceni od 150 dolara porastao je u mesec dana skoro desetostruko, sa 3.400 do 28.900 lotova. U to vreme mnoge zemlje širom sveta su uvele mere štednje goriva.
Od početka rata u Iranu cena nafte je porasla oko 50 procenata, dostigavši 110 dolara po barelu za Brent naftu, a cene i dalje ostaju vrlo nestabilne, padaju kada se pojavljuju znakovi mogućih pregovora i završetka sukoba, a rastu kada se situacija zaoštri, prenosi Reuters.
Tim Skirou, šef odeljenja za derivate i energetiku u analitičkoj firmi Energy Aspects, istakao je da investitori sve češće nastoje da upravljaju rizicima koji proizilaze iz rata u Iranu. Prema njegovim rečima, cena od 150 dolara po barelu sigurno bi uticala na potražnju, ali dok se nafta ne može slobodno izvoziti iz Persijskog zaliva, postoji rizik od direktnog manjka na tržištu.
Prema proceni uprave kompanije Shell, ukoliko se ne obnove isporuke sirove nafte iz Persijskog zaliva kroz ključni Ormuski moreuz, Evropa bi mogla da se suoči sa nestašicama fosilnih goriva već za nekoliko nedelja. Kriza je najpre pogodila Južnu Aziju, zatim se proširila na jugoistočnu i severoistočnu Aziju, a u aprilu se očekuje u Evropi, izvještava Guardian.
Sukob koji traje već četiri nedelje već utiče na snabdevanje avionskim gorivom, čija je cena udvostručena. Sledeći na udaru mogu biti dizel i benzin, naročito kada počne letnja sezona putovanja u SAD i Evropi.
Zbog trenutne situacije, vlade širom Azije, Afrike i Evrope primenjuju vanredne mere kako bi što efikasnije iskoristile ograničene zalihe goriva. Mere obuhvataju neradne dane, rad od kuće, racionalizaciju potrošnje goriva i privremenu obustavu delova industrije.
Na Šri Lanki su primenjeni obavezni neradne dani za škole, univerzitete i određeni deo državnih službenika, a privatna vozila moraju da se pridržavaju nedeljnog ograničenja od 15 litara goriva putem QR kod sistema. U Bangladešu je nastava prešla na online format, a uvedene su višesatne dnevne restrikcije struje kako bi se zaštitio elektroenergetski sistem i podržao izvoz tekstila.
U Butanu je zabranjena prodaja goriva u kanisterima kako bi se sprečilo gomilanje; hitne službe imaju prioritet u snabdevanju. Pakistan je uveden četvorodnevni radni raspored za državne službenike i smanjio potrošnju goriva u javnom sektoru na pola, dok su na Filipinima takođe uspostavljeni četvorodnevni radni dani za državne zaposlene uz ograničena službena putovanja.
U Mjanmaru uveden je sistem par‑nepar za punjenje goriva prema registarskim oznakama, a brojne pumpi su zatvorene zbog nestašica; u Kambodži oko trećine benzinskih postrojenja prestalo je sa radom. Laos je primenio obavezni rad od kuće za državne službenike i rotacione smene kako bi se smanjila potreba za putovanjem.
U Africi, Egipat je skratio radne sate tržnih centara i restorana te ugasio svetla na reklamama radi uštede energije. Kenija je zabranila izvoz i sprovela racionalizaciju goriva jer zalihe mogu trajati samo do aprila, dok je Južna Afrika uvela kontrolisanu raspodelu dizela kako bi sprečila paniku.
U Evropi, Slovačka je uvela kvote na kupovinu dizela kako bi sprečila gomilanje, dok je u Sloveniji drugi po veličini distributer goriva ograničio količine koje vozači i prevoznici mogu nabaviti da bi zalihe ostale stabilne.