Penzioneri dobijaju veće penzije
Prosečna penzija bi trebala porasti za oko 15 do 20 evra mesečno.
Ove godine, penzioneri u Hrvatskoj pažljivo prate vesti o redovnom prilagođavanju penzija, koje se sprovodi dva puta godišnje prema zakonskoj formuli. Radi se o mehanizmu kojim se penzije usklađuju sa promenama plata i cena kako bi se delimično očuvala kupovna moć najstarijih građana.
Svako podizanje penzija donosi određeno olakšanje, ali mnogi stariji građani poslednjih godina ističu da rast troškova života često nadmašuje povećanja primanja. Zbog toga svaka objava o stopi prilagođavanja izaziva veliko interesovanje javnosti i postavlja pitanja o visini mesečnih iznosa i vremenu kada će se novi iznos uplatiti na njihove račune.
Penzioneri u Hrvatskoj mogu očekivati novu periodičnu prilagodbu penzija 2026. godine. Po procjenama, porast bi trebao biti oko 2,68 %, što znači da će penzije većine penzionera rasti između deset i dvadeset eura mjesečno, u skladu s njihovim prihodima.
HZMO sprovodi usklađivanje penzija prema zakonskoj formuli koja uzima u obzir rast prosečnih plata i inflaciju iz prethodnog perioda. Pošto su ti indikatori bili umjereni, samim tim povećanje neće biti značajno.
Za prosečnu penziju, očekivano povećanje se kreće između 15 i 20 evra mesečno. Na primer, penzioner koji prima 480 evra može očekivati dodatak od oko 12,86 evra, što bi rezultiralo novom penzijom od približno 493 evra mesečno. Naravno, oni sa višim penzijama dobijaju nešto veći nominalni iznos, dok će onima koji primaju najniže penzije povećanje u apsolutnom smislu biti manje.
Povećanje penzija važi od 1. januara 2026. godine, ali se očekuje da će povećani iznosi biti isplaćeni tokom proleća, kada Hrvatski zavod za penziono osiguranje zvanično objavi stopu usklađivanja. U tom trenutku se obično i razlika za prethodne mesece (tzv. zaostatak) isplaćuje u jednoj jednokratnoj uplati.
Ako je penzija 480 evra, preostali iznos za tri meseca bi bio otprilike 38,60 evra u jednoraznoj uplati, navodi Slobodna Dalmacija.
Sistem prilagođavanja se oslanja na kombinaciju rasta plata i inflacije, ali trenutni ekonomski pokazatelji ne ukazuju na značajan rast. Zbog toga mnogi penzioneri ovog puta neće primetiti znatno povećanje kućnog budžeta.
Iako svako podizanje predstavlja određeno olakšanje, stvarnost je da će takva povećanja doneti samo suptilno pojačanje mesečnih prihoda većine penzionera.