Je li konzumiranje viršla zdravo?
Iako je poznato da može biti veoma ukusna, ona sadrži mnogo otrova, hormona, fekalnih materija, pesticida i antibiotika.
Namirnica koja se često nalazi na sniženju, ali retko ko će vam reći da je štetna za ljudski organizam i da je odmah izbacite iz ishrane!
Iako se smatra da je izuzetno ukusan, sadrži mnogo otrova, hormona, fekalnih materija, pesticida i antibiotika.
Viršle se prave od otpada životinjskih organa, hrskavice, kostiju, creva, nerava i drugih nejestivih delova. Nakon detaljnih studija koje su ispituju vezu između ove hrane i pojave kancera, rezultati su bili izuzetno negativni.
Viršla sadrži više od pola otrova. Svetski fond za istraživanje raka preporučuje da se ova mesna prerađevina eliminiše iz prehrane što pre kako bi se očuvalo zdravlje.
Pored viršli, na listi se nalaze paštete, kobasice, parizeri, šunke i ostale fabrički upakovane mesne poslastice.
Pogledajte i – Srbi jedu ovu hranu svaki dan, a stručnjaci je nazivaju „novim cigaretama“: „Osećaju zavisnost, ne mogu da prestanu“.
Ultra-prerađena hrana (UPF) više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice, te zahteva znatno strožu regulaciju, navodi nova studija istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Istraživači ističu sličnosti u dizajnu proizvoda, marketinškim pristupima i potencijalu zavisnosti između UPF-ova i duvana.
Zdravstveno čišćenje
UPF-ovi, poput gaziranih pića, čipseva i keksa, često sadrže emulgatore, veštačke boje i arome, a industrija ih oblikuje tako da podstiče prekomernu i ponovljenu potrošnju.
Autori studije tvrde da marketinške tvrdnje poput „bez šećera“ ili „niskog sadržaja masti“ predstavljaju oblik zdravstvenog pranja, slično propagandi filtera za cigarete iz 1950-ih.
"Mnogi ultra‑procesuirani proizvodi dele više karakteristika sa cigaretama nego sa minimalno prerađenim voćem ili povrćem, te stoga zahtevaju regulaciju proporcionalnu rizicima po javno zdravlje koje predstavljaju", zaključili su istraživači u radu objavljenom u časopisu "Milbank Quarterly".
Usmeravanje pažnje ka odgovornosti industrije.
Ešli Girhart, profesorka i klinički psiholog specijalizovana za zavisnosti, istakla je iskustva svojih pacijenata.
Osećaju zavisnost od tih proizvoda, žudnju za njima, svestan su njihove štetnosti, ali se ne mogu osloboditi – baš kao i kod cigareta", rekla je ona.
Autori predlažu da regulacija obuhvati ograničenja na marketing, pakovanje i strukturalne intervencije, usmeravajući se na odgovornost industrije umesto samo pojedinca – pristup koji je već primenjen u kontroli duvana.
Štetni učinci
Međutim, određeni stručnjaci upozoravaju da bi takvo poređenje moglo biti preuveličano, pošto UPF-ovi ne uzrokuju farmakološku zavisnost kao nikotin.
Ključno je, kako naglašavaju, da se razlikuju štetni efekti koje proizvodi sami izazivaju od onih koji proističu iz zamene celovite, hranjive hrane.
Direktor „Amref Health Africa“, Gitindži Gitahi, naglašava da sve veća potrošnja UPF‑ova dodatno opterećuje zdravstvene sisteme, naročito u zemljama sa slabijom regulacijom.
„Bez javno vođenih intervencija, rizikujemo kolaps zdravstvenih sistema zbog nezaraznih bolesti“, izjavio je on. Konzumiranje ultra prerađene hrane može biti jedan od glavnih razloga za sve češće obolevanje od raka kod mlađe populacije. Visoko prerađena hrana (UPF) šteti svim ključnim organima ljudskog tela i predstavlja ozbiljnu pretnju po globalno zdravlje, ukazuje najnovije istraživanje.
Prema izveštaju „Gardijana“, visoko prerađena hrana sve više zamenjuje svežu hranu u ishrani dece i odraslih širom sveta, a povezana je sa povećanim rizikom od raznih zdravstvenih problema, uključujući:
Tip 2 dijabetesa
bolesti srca
Brzi porast potrošnje visoko prerađene hrane širom sveta podstakao je korporacije da koriste agresivne metode kako bi povećale prodaju, manipulisale naučnom raspravom i otežale regulaciju, navodi se u istraživanju.
Rezultati takođe ukazuju na to da se milioni ljudi sve više okreću proizvodima poput gotovih jela, žitarica, proteinskih štanglica, gaziranih pića i brze hrane.
Sve više pacijenata sa karcinomima je mlađe od 45 godina.
Ultra prerađena hrana – od čipsa i slatkiša do zaslađenih napitaka pa čak i pakovanog hleba – sadrži visok nivo soli, šećera i zasićenih masti.
Koliko je ovakva hrana opasna za "Blic" je govorio i Vladimir Kavčin, onkolog, koji je potvrdio i da u Srbiji zbog toga postoji stalni porast broja mlađih od 45 godina koji obolevaju od svih vrsta kancera, pogotovo raka u digestivnom traktu, poput:
Ruka jedne osobe.
Kao glavni izvor problema navodi se konzumiranje ultra prerađene hrane.
Siromašni i mladi u svetu konzumiraju visoko prerađenu hranu do 80 odsto.
U SAD i Velikoj Britaniji više od polovice prosečne ishrane čine visoko prerađeni proizvodi; kod određenih grupa, naročito mlađih i siromašnih stanovnika, UPF može dostići i 80 % njihove ishrane. Pregled od 104 dugoročne studije otkrio je da 92 od njih povezuju konzumaciju visoko prerađene hrane sa većim rizikom od hroničnih bolesti i prerane smrti.
Termin „ultra prerađeni proizvodi“ potiče iz NOVA sistema klasifikacije hrane, razvijenog od strane istraživača sa Univerziteta u Sao Paulu, Brazil. Ovaj sistem deli hranu na četiri kategorije prema stepenu obrade tokom proizvodnje:
Neprerađeni ili minimalno prerađeni proizvodi – voće, povrće, mleko, riba, mahunarke, jaja, orašasti plodovi i semenke – ne sadrže dodatne sastojke i ostaju skoro u svom prirodnom stanju.
Prerađeni sastojci: namirnice koje se dodaju drugim jelima umesto da se konzumiraju samostalno, kao što su so, šećer i ulje.
Prerađena hrana obuhvata proizvode koji se prave kombinovanjem neobrađenih, minimalno obrađenih i potpuno obrađenih sastojaka. Primeri su džem, kiseli krastavci, konzervirano voće i povrće, domaći hleb i sirevi.
Ultra prerađeni proizvodi obično sadrže više od jednog sastojka koji se retko ili nikada ne koristi u kuhinji, kao i mnoge aditive i sastojke koje rijetko koristimo u domaćem kuvarstvu – konzervansi, emulgatori, zaslađivači, veštačke boje i arome koje imaju dugi rok trajanja.
Primeri izuzetno prerađene hrane
Lista uobičajenih ultra prerađenih proizvoda je ogroman, a ovo su samo neki od onih koje gotovo svakodnevno konzumiramo:
Hleb je masovno proizveden.
Žitarice kao doručak.
Gazirana pića
jogurt sa aromama voća
Instant supice, brza i praktična supa.
gotovi obroci
Zamene za meso i sir na bazi biljaka sve se više koriste kao ukusne alternative tradicionalnim proizvodima.
Onkolozi iznose alarmantna upozorenja.
Neka istraživanja ukazuju na negativan uticaj ultra prerađenih proizvoda na srce i cirkulaciju, ali još uvek nije jasno da li ih treba potpuno izostaviti.
Onkolozi upozoravaju da je ultra prerađena hrana glavni uzrok čestog pojavljivanja raka među sve mlađim osobama; stoga je razumno da se u ishranu uključi samo minimalno prerađena hrana.
Jedna studija koja je predstavljena na Kongresu Evropskog kardiološkog društva u avgustu 2023. godine pratila je 10.000 australijskih žena tokom 15 godina. Žene koje su najviše konzumirale ultra prerađenu hranu imale su za 39 % veću verovatnoću da razviju povišen krvni pritisak u poređenju sa onima koji su je najmanje konzumirali.
Potrebno je preduzeti hitne mere.
Profesor Karlo Monteiro iz Univerziteta u Sao Paulu, jedan od autora studije, naglašava da rezultati potvrđuju nužnost sprovođenja hitnih mera.
Prema prvom radu iz ove serije, visokoprerađena hrana nanosi štetu svim ključnim organima. Čovek nije biološki pripremljen da je konzumira," naglasio je Monteiro.
Naučnici koji nisu učestvovali u studiji uglavnom podržavaju pregled, ali istovremeno pozivaju na dodatna istraživanja, upozoravajući da povezanost sa zdravstvenim problemima ne mora nužno značiti uzročnost.
Ove su zdrave zamene u ishrani.
Korišćenje ultra prerađene hrane ograničava mogućnost uključivanja zdravijih namirnica poput voća i povrća, ribe, nezasićenih ulja, mahunarki, orašastih plodova i semenki. Dakle, ako želite da promenite svoju ishranu, pokušajte da napravite neke zamene:
Umesto voćnog jogurta koji sadrži šećer ili zaslađivače, izaberite običan jogurt i dodajte seckano sveže, smrznuto ili sušeno voće po vašoj želji.
Umesto kupovine sosova ili gotovih obroka, pripremite omiljena jela u većim količinama kod kuće i zamrznite višak po porcijama da biste ih mogli koristiti sledećeg dana.
Jedite ujutro kašu sa voćem i orasima umesto slatkih žitarica koje sadrže malo vlakana.
Umesto voćnih pita i kolača iz prodavnice, jedite sveže, pečeno ili dinstano voće.
Sa čajem, umesto keksa, uzimajte nekoliko orašastih plodova.
Pogledajte i – ovo je najopasnije povrće koje možete kupiti na pijaci: u njemu se nalazi najviši nivo pesticida, a smatra se „baksuznim“.
Godinama jagoda je nepovratno zadržala prvo mesto, ali spanać se približava njemu. U ukupno 38.800 neorganskih uzoraka otkriveno je 230 različitih pesticida i njihovih derivata. Pre nekoliko godina, „Usatoday“ je napomenuo da negativni zdravstveni efekti mogu nastati kod dece koja su čak na trenutak izložena ovim pesticidima.
Problem je što se štetnost pesticida proučava na životinjama, a to se radi samo uz razmatranje izloženosti jednom pesticidu, dok u praksi ljudi doživljavaju izloženost više različitih pesticida.
Slaćena paprika se često koristi u jelima.
Nažalost, osvojili su 13. mesto, a uz to je dodata ljuta paprika.
POGLEDAJTE I - UNIŠTAVA CELOG ORGANIZMA, A SVAKI DAN SRBIMA JE NA TANJIRU. Gastroenterolog upozorava: „OVO JE UBEDLJIVO NAJGORE MESO“.
Creve su mnogo više od same probave – u njima se krije snažna veza sa imunitetom, zdravljem mozga i srca te prevencijom brojnih bolesti. Upravo zato sve više stručnjaka naglašava da briga o crevima nije trend, već temelj dugoročnog zdravlja.
Kako tačno podržati svoja creva? Kao što se može pretpostaviti, ishrana ima ključnu ulogu. Sve što jedete ili pijete utiče na vaše crevo – pomaže mu ili ga šteti. Iako genetika, san, fizička aktivnost i nivo stresa takođe imaju značajan uticaj, ishrana ostaje najmoćniji alat koji imate svakodnevno na raspolaganju. Kada se hranite na način koji podržava creva, koristi oseća celo telo.
Zato je portal Parade konsultovao gastroenterologe kako bi otkrio optimalan način organizovanja obroka za zdravlje creva, koje vrste ishrane preporučuju i koja mesna jela treba izbegavati u opštem smislu.
Biljna hrana bolje podržava rad creva.
Ako želite da prilagodite obroke zdravlju creva, prvi korak je da prestanete da sastavljate tanjir oko mesa. „Na osnovu brojnih istraživanja znamo da je pretežno biljna ishrana znatno bolja za zdravlje creva i opšte zdravstveno stanje nego ona u kojoj je meso glavno jelo“, izjavljuje dr Lejbelis Padilja, gastroenterološkinja i osnivačica platforme Unlocking GI.
Istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu *Journal of Nutrition* otkrilo je da vegani i vegetarijanci imaju raznovrsniji crevni mikrobiom nego oni koji redovno konzumiraju meso. Ovo je posebno značajno, jer raznovrsnost mikrobioma predstavlja ključni indikator zdrave crevne flore. Slična otkrića potvrdila je studija iz 2024. godine koja je obuhvatila više od 700 ispitanika i pokazala da biljna ishrana doprinosi opštem boljem zdravstvenom stanju.
Dr Nil Parik, gastroenterolog sa Univerziteta u Konektikatu, naglašava da zdravi crevi ne moraju potpuno izostaviti meso, ali ističe značaj biljne ishrane. „Biljna hrana je bogata vlaknima i polifenolima koji služe kao gorivo za korisne crevne bakterije. One fermentišu vlakna u protivupalna jedinjenja koja ojačavaju sluznicu i povećavaju raznovrsnost mikrobioma“, objašnjava. S druge strane, pretežno mesna ishrana često dovodi do nedostatka vlakana, što može izazvati upale i narušiti ravnotežu u crevima.
Najlošija vrsta mesa po pitanju zdravlja creva.
Ako ne možete zamisliti ishranu bez mesa, dobra vest je da nisu sve vrste mesa jednako štetne. Ipak gastroenterolozi se slažu u jednom – ultraprerađeno meso treba izbegavati. Viršle, kobasice, slanina i razni suhomesnati proizvodi nalaze se na vrhu liste najopasnijih namirnica za creva.
"Ovakvo meso sadrži nitrati koji mogu izazvati upalu i povećati propustljivost creva", upozorava dr Parik. Istraživanja dodatno pokazuju da je prerađeno meso naročito štetno kada se priprema na visokim temperaturama, kao što je roštiljanje. Oba stručnjaka naglašavaju i da ultraprerađeno meso smanjuje broj korisnih bakterija u crevima, što predstavlja još jedan snažan razlog da ga konzumirate retko – ili nikako.
Ako jedete meso, birajte nemasne i neprerađene proizvode poput piletine. Najbolji izbor je riba, posebno ona bogata omega‑3 masnim kiselinama kao što su losos i sardina. „Riba deluje protivupalno i podržava zdrav mikrobiom“, izjavljuje dr Parik, a naučne studije potvrđuju da je riba jedna od najkorisnijih namirnica za zdravlje creva.
Postoje dokazi iz istraživanja takozvanih plavih zona – regija gde ljudi često žive duže od 100 godina – da meso treba da bude prilog, a ne glavni deo tanjira", zaključuje dr Padilja. Ključ nije u potpunom odricanju, već u ravnoteži: obroci bi trebalo da budu uglavnom biljni, uz povremeni dodatak mesa.
Kada počnete češće birati biljne proteine poput pasulja, leblebija, tofua i orašastih plodova, ubrzo ćete primetiti koliko su raznoliki i ukusni. Najbolji deo? Vaša creva – i celo telo – biće vam zahvalna, navodi Večernji list.
Pogledajmo: Srbija je u šaratu – ljudi ne znaju šta jedu. Gledajte kako se sa mesom ponašamo: „Nije ni čudo što deca razboljevaju.“
Kvalitet hrane koju svakodnevno konzumiramo – od mlečnih proizvoda, preko jaja do mesa – sve više je tema rasprave. Stručnjaci upozoravaju da iza deklaracija često krije nepoznato poreklo sirovina, kontrola je ponekad nedovoljna, a stočni fond se sve smanjuje. O tome su razgovarali gosti emisije „Ni 5 ni 6“ na Kurir televiziji: prof. dr Momčilo Matić, nutricionista; dr Snežana Bašić, specijalista interne medicine; prof. dr Cvijan Mekić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu; i Danijel Đefri, mesar.
Matić kaže da u hrani postoji mnogo onoga što naš organizam ne prihvata.
Momčilo Matić je istakao da su sastavi većine namirnica danas daleko od prirodnih, naročito kada se radi o mleku i mlečnim proizvodima.
Može da bude sve ono što nije dobro. U mleku je poznato da se dodaje palmino ulje kako bi se dobila masnoća, uz dodatak skrobnih materija i brojnog aditiva. Posledice su ozbiljne, jer je naš organizam navikao na hranu prirodnog porekla, a sastav hrane više nije onakav kakav je nekada bio. Sve što se ubacuje ne mogu naše ćelije da prihvate, a digestivni sistem ne može da razloži. Danas u toj hrani nema čistih aminokiselina, već samo glukoze, esencijalne masne kiseline i glicerol. Ćelije to ne dobijaju, pa nije čudo što se i deca razboljevaju. Hrana je ključna za održavanje fizioloških i biohemijskih procesa u organizmu – rekao je Matić.
Govorio je o značaju domaće proizvodnje, naročito jajima, koja i dalje predstavlja važan izvor hranjivih materija.
Poznato je da jaja mogu sadržati salmonelu, pa ih treba temeljno termički obraditi u ljusci. Salmonela predstavlja ozbiljan problem, ali su jaja neophodna. Jaja su dobar izvor proteina i masti, sadrže zeaksantin i lutein koji su korisni za vid i funkciju moždanih ćelija, gvožđe i vitamin D. Dva jajeta dnevno zadovoljavaju čak 80 odsto potreba za vitaminom D.
Bašić kaže da deklaracije često ne otkrivaju pravi sastav.
Snežana Bašić istakla je nedostatke zakonodavne regulacije u vezi sa deklarisanjem namirnica.
Ako pažljivo proučite nacrt Zakona o deklarisanju namirnica, primetićete koliko postoji mogućnosti da se sakrije stvarni sastav proizvoda. Na primer, može se navesti da su proteini životinjskog porekla, ali u stvari nije bitno odakle potiču; važno je samo koliko proteina, ugljenih hidrata i masti sadrže. To otvara prostor za obmanjivanje potrošača — objasnila je Bašić.
Kada je govorila o širem problemu u proizvodnji hrane, spomenula je i smanjenje stočnog fonda.
Ogromne površine zemlje očišćene su od GMO-a radi uzgoja graška, koji je ključni proteinski izvor za laboratorijsko meso. Cijena graška se smanjila.
Takođe je govorila o trenutnom stanju u mesnoj proizvodnji.
U isto vreme suočavamo se sa ozbiljnim izbijanjem bolesti stoke, ptičijim gripom u Holandiji i svinjskom kuga kod nas i u okolini. To traje već pet godina, a stočni fond se sve smanjuje – naglasila je.
Đefri: Cena i boja mesa puno pričaju.
Mesar Danijel Đefri je objasnio kako funkcioniše proces kontrole i koje znake potrošači mogu odmah primetiti.
Da bih obezbedio svoj proizvod, morao sam da ga pošaljem u laboratoriju. Oni su utvrdili tačan sastav i naveli koliko proteina životinjskog porekla sadrži. Ljudi bi trebalo da proučavaju deklaracije, ali cena sama po sebi mnogo govori o kvalitetu – rekao je.
Đefri je takođe govorio o pojavi laboratorijskog mesa.
- Radi se o proteinima biljnog porekla. Laboratorijsko meso uzgaja se u specijalnim laboratorijama. Kada takvo meso izložite prirodnom svetlu, izgleda bleđe i nema prirodnu crvenu boju, pa ga niko ne bi kupio. Zbog toga se prilikom prerade koriste žute lampe koje mu daju prirodniji izgled, a crvena lampa se koristi samo za sveže meso.
Prema Mekiću, sistem kontrole sirovina je slab.
Prof. dr Cvijan Mekić izložio je značajne nedostatke u sistemu nadzora nad sirovinama i preradom mesa.
- Inspekcija je preuzela uzorke iz velikih trgovačkih lanaca i poslala ih na analizu. Oni tačno znaju čiji su ti proizvodi, naveli su po brojevima. Mi bi trebalo da saznamo čija je to roba. U preradi se koriste jeftini inputi, a prodavani kao da su od pravih sirovina – izjavio je Mekić.
Takođe je napomenuo da se pojavljaju problemi i u zakonskoj regulativi.
Čitao sam novi zakon o stočarstvu. Da bismo postigli kvalitet, potrebno je da imamo kontrolisanu proizvodnju. U našoj zemlji ne postoji potpuna kontrola sirovina koje se koriste u prehrambenoj industriji, bilo da se radi o mleku ili mesu – upozorio je Mekić.
Mekić je govorio i o smanjenju interesa proizvođača za uzgoj prasića.
Mnogi se ne bave uzgojem prasića i proizvodnjom mlade svinjetine od 100 do 110 kilograma, a upravo je to najkvalitetnije meso koje bi trebalo da se nalazi u mesarama. Na tržištu trenutno dominira meso od težih svinja, od 180 do 200 kilograma, uglavnom izlučenim glava koja idu na preradu. Kada nema profitabilnosti u proizvodnji, proizvođači ne pokreću nove cikluse i dolazi do domaće nestašice.
Ovo je najopasnija namirnica koju stalno jedemo – uvek je na sniženju, a niko vam neće reći da može biti otrovna!
Može se činiti izuzetno ukusnim, ali je prepun otrova, hormona, fekalnih materija, pesticida i antibiotika.
Ova namirnica se često javlja u sniženjima, ali rijetko se govori o tome koliko je štetna po vaše zdravlje i da je treba odmah izbaciti iz ishrane.
Iako se smatra da je veoma ukusna, ona sadrži mnogo otrova, hormona, fekalnih materija, pesticida i antibiotika.
Viršle se prave od otpadnih delova životinjskih organa, hrskavice, kostiju, creva, nerava i drugih neupotrebljivih komponenti. Nakon detaljnih studija koje su istražile vezu između ove hrane i pojave teških bolesti, rezultati su bili izuzetno negativni.
Doktor Matić je upozorio na drugu namirnicu.
Ako mislite da je doručak kafa i kroasan ili još gore – pahuljice sa mlekom i gomilom šećera, grešite i nanosite štetu svom telu. Doktori stalno ponavljaju da je doručak najvažniji obrok, a ono što prvo unesemo u organizam određuje našu energiju, koncentraciju i raspoloženje do kraja dana.
U podkastu „Empire State Balkan“, dr Momčilo Matić nije okruživao temu:
Rafinisani šećer je najštetniji sastojak u istoriji ljudske civilizacije.
Šećer i doručak: kako početi dan?
Prvo pravilo: pijte vodu. Bez limuna, kafe i soka. Samo čista voda kada je želudac prazan.
Zašto? Limun odmah podstiče varenje, kafa dehidrira, a voda hidrira telo i priprema želudak za dan.
Zatim – čaj, pa voće. Tri do četiri vrste voća dovoljno je da napune ćelije nutrijentima, mineralima i vitaminima. Bez pahuljica, bez industrijskih „zdravih“ opcija koje su zapravo obložene šećerom.
Zašto se šećer smatra otrovom?
Rafinisani šećer nije samo prazna kalorija; on doslovno krade minerale iz tela i smanjuje njihovu apsorpciju. Dakle, ne samo da ti ništa ne donosi, već ti oduzima ono što već poseduješ. Zato ga dr Matić naziva „najštetnijom namirnicom u istoriji“.
Ako želite da vaš doručak radi za vas, a ne protiv vas – birajte vodu, čaj i voće. Izbegavajte „pet obroka dnevno“ i kroasan kao dodatak težini. Manje je više, a šećer je luksuz koji vaše telo skupo plaća.
Ova namirnica je mnogo lošija od šećera.
Ova namirnica je mnogo lošija od šećera i nalazi se u mnogim proizvodima iz kesice – u Srbiji se konzumira na tone, pa je definitivno potrebno da je izbegnete!
Da li je pojedinačni ugljeni hidrat opasniji od šećera?
Iako mnogi smatraju da je šećer najopasniji za zdravlje, postoji jedan ugljeni hidrat koji je još štetniji. Dr. Eric Berg, stručnjak iz oblasti zdravlja, upozorio je na ozbiljnu opasnost maltodekstrina, koji može negativno uticati na nivo šećera u krvi i smatra ga opasnijim od samog šećera.
Ketoza je stanje u kojem telo sagoreva masti umesto glukoze i donosi brojne zdravstvene prednosti, uključujući gubitak težine, bolju kontrolu šećera u krvi i smanjenje rizika od srčanih bolesti. Takođe se zna da ketoza ublažava glad, podiže nivo energije i poboljšava kožu. Dr. Berg ističe važnost izbegavanja maltodekstrina kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi.
"Maltodekstrin je mnogo opasniji od običnog šećera," izjavio je dr. Berg. "Dok običan šećer ima glikemijski indeks oko 65, maltodekstrin se kreće između 116 i 136, što znači da utiče na nivo šećera u krvi znatno jače i opasnije."
Maltodextrin se nalazi u brojnim dijetalnim proizvodima i često služi kao punilo u namirnicama koje se reklamiraju kao „bez šećera“, a zapravo sadrže velike količine ovog ugljenog hidrata. To je polisaharid, vrsta ugljenih hidrata koji se sastoji od više šećera i obično se dobija iz kukuruza, pšenice, riže, krompira ili tapioke.
Iako tehnički nije šećer, maltodekstrin može uzrokovati nagli porast nivoa glukoze u krvi zbog svog visokog glikemijskog indeksa. Takođe, ukoliko se dobija iz pšenice, može sadržavati tragove glutena, što predstavlja problem za osobe koje su na njega alergične.
Maltodekstrin se koristi u velikom broju prerađenih proizvoda:
– Pekarski proizvodi (peciva, krekere, granola pločice) – Žitarice i doručna pića – Gazirana bezalkoholna pića – Bombone i ostali slatkiši – Mlečni proizvodi (npr. instant puding, gotova jela) – Prelivi za salate – Supe i smrznuta jela – Zamena mesa – Sportska pića – Testenine
Prekomerna upotreba namirnica koje sadrže maltodekstrin može povećati unos šećera, smanjiti unos vlakana i dovesti do prevelikog konzumiranja prerađene hrane, čime se pojačava rizik od visokog holesterola, gojaznosti i razvoja dijabetesa tipa 2. Zbog svog visokog glikemijskog indeksa, maltodekstrin može uzrokovati nagli porast nivoa šećera u krvi, što predstavlja opasnost po vaše zdravlje.
Evo kako prepoznati da li je krompir opasan zbog otrova i hemikalija.
Koliko često konzumirate krompir? Ove su neke stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju!
Krompir je temeljna namirnica u brojnim jelima širom sveta, ali postoji jedan detalj koji treba da imate na umu.
Jedan mali detalj može otkriti prisustvo pesticida koji su opasni po vaše zdravlje. Zelena boja kore na krompiru može ukazivati na prisutnost toksičnih supstanci u ovom povrću, navodi 24sata.hr.
Zelena boja se javlja prirodno kada krompir bude izložen svetlosti, što podstiče proizvodnju hlorofila. Međutim, ispod ove zelene boje može se kriti solanin, otrovna supstanca koja može biti štetna po zdravlje.
Solanin se formira u cilju zaštite krompira od insekata i gljivica, ali može biti štetan po ljude. Može oštetiti ćelijske membrane i negativno uticati na propustljivost creva.
Solanin je prisutan u manjim količinama u krompiru; izlaganje svetlosti može podići njegov nivo. Iako ljuštenje smanjuje sadržaj solanina, on se ne uklanja u potpunosti.
Ako primetite zeleni nalik na krompiru, možete odrezati zahvaćeni deo; ali ako je zelena boja prisutna na većem delu, najbolje je da ga izbegnete.
Da biste sprečili formiranje solanina, čuvajte krompir na suvom i tamnom mestu, izvan direktne sunčeve svetlosti. Ovim jednostavnim korakom zaštitite svoje zdravlje i uživate u sigurnoj hrani.
Konzumiranjem ovog proizvoda vi povećavate rizik od cirhaze jetre, čak i bez upotrebe alkohola.
Određene namirnice mogu značajno povećati rizik od ciroze jetre, čak i bez konzumiranja alkohola.
Ciroza jetre predstavlja ozbiljno stanje koje nastaje kada jetra pretrpi značajna oštećenja, pri čemu se zdravo tkivo zamenjuje ožiljnim. Ako se ne leči, može dovesti do smrti. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, godišnje više od 1,3 miliona ljudi umire od ciroze jetre, što ovu bolest stavlja među vodeće uzroke smrtnosti u svetu.
Ciroza se najčešće javlja kao posledica dugotrajnog oštećenja jetre i obično se dijagnostikuje kod osoba koje preterano konzumiraju alkohol, gojaznih pojedinaca ili onih sa tipom 2 dijabetesa. Ipak, prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama takođe je povezana s većim rizikom od razvoja ciroze jetre.
Kako ultraprerađena hrana utiče na vašu jetru?
Namirnica se obično naziva ultraprerađenom kada sadrži sastojke koji se retko nalaze u kućnoj kuhinji i koje je teško samostalno pripremiti kod kuće. Takvi proizvodi često imaju visok sadržaj aditiva, a takođe su bogati mastima, solju i šećerom.
Uzimanje takve hrane može preopteretiti jetru, izazvati hroničnu upalu i doprinijeti razvoju masne jetre, što s vremenom može dovesti do ozbiljnijih oštećenja, uključujući cirozu.
Česta konzumacija ultraprerađene hrane povezuje se sa većim rizikom od raznih ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući gojaznost, srčane bolesti, dijabetes tipa 2 i određene vrste karcinoma. Međutim, često se zanemaruje da takva hrana može imati izrazito štetan uticaj na zdravlje jetre.
Preveliki unos ovih proizvoda može doprineti nakupljanju masti u jetri (nealkoholna masna bolest jetre), pokrenuti upalne reakcije i ubrzati razvoj oštećenja koja na kraju mogu dovesti do ciroze.
Jetra ima ključnu ulogu filtriranja krvi, podržavanja apsorpcije hranljivih materija i detoksikacije štetnih supstanci. Često konzumiranje ultraprerađene hrane može izazvati upalu jetre, što dovodi do stvaranja ožiljnog tkiva i smanjenja njene funkcionalnosti.
Studija objavljena u časopisu *American Journal of Clinical Nutrition* otkrila je vezu između visokog unosa ultraprerađene hrane i povećanog rizika od štetnih posledica za jetru. U istraživanju koje je obuhvatilo 173 889 učesnika tokom prosečno 8,9 godina, zabeleženo je 1 108 slučajeva nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) i 350 slučajeva ciroze.
Pored toga, evidentirano je 550 slučajeva teških bolesti jetre i 134 slučaja raka jetre. Istraživanje ukazuje da smanjenje konzumacije ultraprerađene hrane može unaprediti opšte zdravlje jetre.
Značajni simptomi ciroze jetre
Mnogi ljudi sa cirozom jetre možda neće primetiti očigledne znakove, naročito u ranim fazama bolesti. Ipak, prema NHS-u, moguće su sledeće manifestacije:
neprekidan osećaj umora ili slabosti
Stomak mi boli.
Mučnina ili povraćanje.
Crvenilo dlanova na tamnijoj koži (braon ili crnoj) može biti manje primetno.
gubitak apetita ili nenamerni gubitak težine
Krvni sudovi vidljivi na koži.
Izuzetno tamna ili crna stolica.
Zbunjenost ili poteškoće pri koncentrisanju.
drhtajuće ruke
Otečeni stomak, noge, zglobovi i stopala.
Promene na prstima, kao što su proširenje i zakrivljenost, ili belina noktiju.
krvav povraćaj
Žuta boja kože i beonjača (žutica) — na tamnijoj koži, žućenje može biti teže uočljivo.
Lakše krvarenje i pojavljivanje modrica.
Govor koji nije jasno izložen.
Ako sumnjate na cirozu jetre, važno je što pre da se obratite lekaru opšte prakse koji će vam pružiti stručne savete i eventualno lečenje, navodi Express.
Koja je namirnica među najjačim za konzumiranje?
Iako nijedno veliko istraživanje zvanično ne navodi samo jednu namirnicu već više, jedna se ipak ističe u kontekstu uravnotežene ishrane.
Nutritivna vrednost i korisnost hrane procenjuju se u kontekstu cele ishrane i potreba organizma. Ipak, istraživanje objavljeno 2014. godine u naučnom časopisu *Preventing Chronic Disease*, koje je sprovelo Centers for Disease Control and Prevention (CDC) iz SAD-a, pokušalo je da rangira „najzdravije“ namirnice na osnovu gustine hranljivih materija – količine esencijalnih nutrijenata u odnosu na kalorijsku vrednost.
Rezultati istraživanja su pokazali da je na vrhu liste potočarka.
Vodena kres salata, poznata i kao potočarka, proglašena je najzdravijom namirnicom na osnovu indeksa hranljivosti od 100/100. Prema istraživanju, ona:
Sadrži veoma malo kalorija.
Sadrži vitamine A, C i K, kao i minerale poput kalcijuma i gvožđa.
Sadrži mnoge antioksidanse.
Podržava zdravlje srca, krvnih sudova i kostiju.
Ostale namirnice koje su dobile visok rang „super“ prema istom istraživanju (ocena od 0 do 100).
Potočarka 100.
Blitva: 89,27
Cvekla (zelena) – 87,08
Spanać 86,43
Rukola – 65,49
Zelena salata romana – 63,48
Uprkos tome što je potočarka zvanično osvojila najvišu ocenu po nutritivnoj vrednosti, uravnotežena ishrana obuhvata raznovrsne namirnice – voće, povrće, orašaste plodove, integralne žitarice, mahunarke, ribu i maslinovo ulje – a ne samo jednu „superhranu“.
U Srbiji se takođe brinete i o „Mamac proizvodima“.
Ako ste ovih dana tražili niže cene, primetili ste da je lakše pronaći takve ponude kod osnovnih životnih namirnica. Najprodavaniji artikli pre donošenja vladine uredbe o ograničavanju marži u većini slučajeva imali su marže ispod 20 %, jer trgovci na tim proizvodima privlačili kupce u svoje objekte.
Međutim, vidljiva sniženja primećena su na neprehrambenim artiklima, naročito kozmetičkim proizvodima i kućnoj hemiji koja se ne kupuje svakodnevno, ali u tim kategorijama zaista je moguće ostvariti uštede.
Kupci bi mogli čak i da naprave male, simbolične zalihe ovih proizvoda, jer šamponi, regeneratori, sapuni, lakovi za kosu, mleka i kreme za telo odavno nisu bili jeftiniji, a kada prođe važenje ove uredbe, cene tih proizvoda neće ni blizu iznositi takvu vrednost. Nema sumnje da poslednji pritisak na trgovce uticao tako što nastoje da pokažu poštovanje prema uredbi, a istovremeno ostanu lojalni kupcima i igraju fer.
S druge strane, kada jedan lanac sniži cene, ostali lanci prate ga kako ne bi izgubili kupce. Uz to postoji sezonski faktor: kraj leta i početak jeseni obično donose akcije u ovoj kategoriji, što se poklopilo sa efektima uredbe. Naravno, trgovci su kroz marketinške kampanje istakli sniženja ovih proizvoda, stvarajući utisak da je kozmetika i kućna hemija sada jeftinija nego ikada.
Kada pogledamo cene ovih proizvoda u periodu pre ograničavanja marži i sada šamponi i regeneratori poznatih robnih marki su u proseku jeftiniji od 15 do 20, dezodoransi i antiperspiranti i do 25 odsto, paste za zube između 10 i 15 procenata, a sapuni i tečni sapuni i za trećinu. Upoređujući cene sada i u avgustu jasno je da trgovci možda u ovom trenutku na artiklima lične kozmetike u stvari strateški privlače kupce kako bi kupovali i ostale proizvode kod njih umesto kod konkurencije.
Trenutno su to „mamac proizvodi“, jer kozmetika i higijena imaju veliku vidljivost na policama. Ako kupac primeti da je šampon znatno jeftiniji, ući će u radnju i kupiti i one artikle koji nisu sniženi. Trgovci tako održavaju promet; iako je marža smanjena, smatraju da gubitke moraju nadoknaditi na drugim kategorijama poput delikatesa, premium proizvoda ili alkohola. Iz perspektive trgovaca razlog je jasan: ovi artikli se brzo prodaju jer su redovno kupovani, a konkurencija među brendovima je jaka, što omogućava trgovcima da pritisnu dobavljače na snižavanje cena. Jeftina kozmetika signalizira poštovanje propisa, ali to nije slučaj sa drugim robama; na primer, meso, sirevi i kafa i dalje imaju visoke cene jer se gubici kompenzuju na njima – objašnjava naš sagovornik iz trgovine. Zato potrošači percipiraju da su upravo ovi proizvodi najviše pojeftinili; u katalozima lanaca ih je mnogo, a kada vide značajno sniženje, imaju opšti utisak da je sve jeftinije. Ovaj psihološki efekat koristi se i trgovcima i državnim institucijama koje time prikazuju brze rezultate mera.
Iz perspektive potrošača, korisno je imati veću slobodu izbora i trenutno kupovati artikle koji su odavno bili skuplji. Trebalo bi da budu aktivniji, da više kalkulišu, na primer, i da kroz pametne odluke u narednim mesecima biraju jeftiniju korpu.
Trgovci mogu da iskoriste uredbu tako što će upoređivati cene u više lanaca, jer uz niže marže stvaraju dodatne razlike i porede se sa konkurencijom. Kupcima se savetuje da obrate pažnju na „mamac proizvode“ i, kako je preporučio sagovornik iz prodavnice, da održe male zalihe tih artikala koji imaju duži rok trajanja, a trenutno su znatno jeftiniji. Pitanje je koliko dugo će trgovci držati te cene.
Treba očekivati da trgovci nude kompenzacije za skuplje proizvode, pa će se računi ostati visoki ukoliko ne obratimo pažnju na cene delikatesa, pića, kafe i slatkiša. Stoga je važno da budemo aktivniji prilikom kupovine kako bismo bolje primetili efekte uredbe u košarici. Takođe treba uzeti u obzir da će se strategija trgovaca u narednim mesecima verovatno promeniti, sa pomeranjem profita na druge kategorije i većim naglaskom na sopstvene brendove koji donose veći profit. Kako se bliži kraj godine i praznička sezona, trgovci očekuju da će doći do redizajna asortimana, što može značiti uklanjanje proizvoda sa niskim profitom i povećanje ponude brendova koji su spremni na dodatne popuste. U svakom slučaju, kupci treba da ostanu fokusirani i aktivni prilikom posete trgovačkim lancima," naglašava trgovac.