Detalji razgovora Xi Jinpinga sa Putinom i Trampom
U delu se ističe tema predatorske hegemonije.
Kineski predsednik Si Đinping je u sredu odvojeno, ali istog dana razgovarao sa Vladimirom Putinom, predsednikom Rusije, i Donaldom Trampom, bivšim predsednikom Sjedinjenih Američkih Država. Sa Putinom je održao video poziv licem u lice, jer su povezani partnerstvom bez granica; sa Trampom je razgovarao telefonom.
Džang Hong, naučni saradnik na Institutu za ruske, istočnoevropske i srednjoazijske studije Kineske akademije društvenih nauka, u novinama „Global Times“ naglasio je:
Dok se svet suočava sa višestrukim previranjima i geopolitičkim rizicima, Kina u komunikaciji s drugim velikim silama šalje jasnu poruku međunarodnoj zajednici: iako globalna pitanja zahtevaju široko učešće mnogih zemalja, ona ispunjava svoje posebne odgovornosti i uticaj. Naučno ozbiljno – u velikoj meri tačno, Kina je gravitaciona tačka.
Molim vas da mi pošaljete pasus koji želite da izmenim.
Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, nakon razgovora izjavio je da je glavni cilj ruske spoljne politike unapređenje sveobuhvatnog strateškog partnerstva i koordinacije za novu eru sa Kinom. Ponovivši kinesku frazu „nova era“, Peskov potvrdio je da Moskva zauzima vazalni položaj u odnosu na Peking. Putin, ukoliko to pojednostavimo, saslušao je šta treba učiniti kako bi mogao računati na kinesku podršku.
Jurij Ušakov, savetnik Putina, preneo je da su naši pristupi odnosima sa SAD skoro identični, što se na primer odražava u našim procenama američke inicijative o formiranju Saveta za mir. Obe države su odbile tu ideju.
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio spisak tema o kojima su razgovarali: trgovina, vojska, Tajvan, rat u Ukrajini, Iran, kineska kupovina gasa i nafte...
Poziv je bio opsežan i sveobuhvatan; tokom njega su razmatrane brojne ključne teme, uključujući trgovinu, vojsku i putovanje u Kinu u aprilu (na koje se veoma radujem), izjavio je Tramp, između ostalog, na objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Odnos sa Kinom, kao i moj lični odnos sa predsednikom Xi, izuzetno su dobri, a oboje smo svesni koliko je važno da ostane takav. Verujem da će tokom narednih tri godine mog predsedničkog mandata biti postignuto mnogo pozitivnih rezultata u vezi sa predsednikom Xi i Narodnom Republikom Kine – istakao je Trump.
Dok se Tramp, u svojoj prostodušnosti, navodi da su njegovi odnosi sa Sijem izuzetno dobri, kinesko saopštenje upozorava SAD na potrebu opreznog postupanja prilikom prodaje oružja Tajvanu.
Xi Jinping je istakao da je pitanje Tajvana najvažnije u odnosima Kine i SAD, navodeći da je Tajvan kineska teritorija te da Kina mora da čuva svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet.
Kineski predsednik je Trampu najavio da nikada neće dopustiti da se Tajvan odvoji od Kine, te da SAD treba da budu izuzetno oprezne prilikom prodaje oružja Tajvanu.
Molim vas da dostavite paragraf koji želite da izmenim.
On je smenujući vodeće generale uspješno smirio unutrašnju situaciju, a mnogi bivši američki saveznici, kao i kanadski i britanski premijeri, pristupili su mu. To je posledica američke politike koju profesor Steven Volt naziva „predatorska hegemonija“, zbog koje se saveznici okrenuli čak i Kini.
Zaključak koji takođe deli i partijski *Global Times*:
Supruženi globalnim sporovima – od evropskih pitanja, preko razlika u odnosima Evrope sa SAD, do krize na Ukrajini i različitih problema u Latinskoj Americi – sve strane, uključujući SAD i Rusiju, shvatile su da je konstruktivno rešavanje tih izazova neizbežno povezano s uključenjem Kine te da mora obuhvatiti potpunu komunikaciju, razmenu informacija i dijalog s Kinom.