Putin je predao Iranu 5 tona novca u keš
U periodu od četiri meseca 2018. godine, slanje je obuhvatalo skoro pet tona novčanica kroz 34 pošiljke.
Britanski dnevnik *The Telegraph* izveštava da je Rusija, u potpunoj tajnosti, poslala milijarde dolara u kešu Iranu kako bi održala režim.
Državna ruska banka započela je isporuke vredne oko 2,5 milijarde dolara Islamskoj Republici, a to se dogodilo tek nekoliko dana nakon što je Donald Tramp uveo kaznene sankcije Teheranu tokom svog prvog mandata na čelu SAD.
U periodu od četiri meseca 2018. godine, poslato je skoro pet tona novčanica u ukupno 34 pošiljke.
Svaka pošiljka vredna između 57 i 115 miliona dolara realizovana je između „Promsvyazbanka“ u Moskvi i iranske centralne banke na bulevaru Mirdamad u Teheranu, prema dokumentima koje je The Telegraph prikupio.
Otkriće: Rusija je tajno slala 2,5 milijarde dolara u gotovini Iranu; trenova punih banknota su među Kremljovim kreativnim rešenjima za zaobilaženje sankcija i održavanje saveznika na nogama https://t.co/BosyCiUczW via @Telegraph
Ove skrivene transakcije otkrivaju dublji odnos između Rusije i Irana nego što je ranije poznato, pri čemu Moskva i Teheran zaobilaze sankcije i tradicionalne načine plaćanja kako bi iranski režim ostao stabilan.
Postoji strah da se slične isplate nastavljaju i danas, jer Iran šalje dronove kamikaze „Šahid‑136“ i balističke rakete kratkog dometa „Fath‑360“, vredne milijardi dolara, kako bi podržao ruski rat u Ukrajini.
Ruske isporuke gotovine započele su posle brutalnog ugušenja talasa protesta u Iranu, izazvanih ekonomskim teškoćama 2018. godine. Ruski „Promsvyazbank“, koji Moskva koristi za zaobilaženje sankcija, izvršio je prvu pošiljku 13. avgusta 2018., nedelju dana nakon što je Trump potpisao uredbu kojom su uvedene sankcije Teheranu.
Pošiljka je sadržavala 110 kilograma keša vrednog oko 57,3 miliona dolara, koji je verovatno putovao vozom do luke Astrahan, zatim brodom preko Kaspijskog mora do luke Amirabad i na kraju ponovo vozom do Teherana.
Veruje se da je novac bio spakovan u bankovnice od 500 evra, s obzirom na težinu i vrednost svake pošiljke, uprkos tome što je njegova vrednost evidentirana u američkim dolarima.
Ana Borščevskaja, stručnjak za rusku politiku prema Bliskom istoku, izjavila je da transferi pokazuju kako Moskva pronalazi kreativne načine da „podrži“ iranski režim u kriznim periodima.
„Mislim da režimu treba podrška ovaca“, rekla je, dodajući:
Rusija će se uzdržavati od vojne intervencije, ali postoji mnogo drugih načina na koje može da podrži režim.
Aša Kaslberi‑Ernandez, bivša viša savetnica za Bliski istok u američkom Ministarstvu državnih poslova, izjavila je da su pošiljke gotovine omogućile da podrška Moskve Teheranu ostane „tajna“.
Aša Kaslberi‑Ernandez navodi da pošiljke otkrivaju koliko je Kremlj želeo da održi iranski režim, te tvrdi da su verovatno sprovedene „iz očaja“.
Radi se o balansiranju: žele da pomognu Iranu, ali ne žele da javnost zna za to. Pokušavaju da ostanu tajni jer smatraju da je većina međunarodne zajednice protiv iranskog režima i više podržava narodu.
Arijana Tabatabai, viša pomoćnica specijalnog izaslanika za Iran u administraciji Džozefa Bajdena, sugerisala je da bi isporuke mogle predstavljati plaćanje za raznovrsne vojničke kupovine ili podršku organizacijama poput IRGC (Islamske revolucionarne garde).
"Moja prva pretpostavka bi bila oprema i oružje, kao što su raketni sistemi, ili bi to mogle biti komponente," rekla je ona
"S obzirom na izuzetno opsežne sankcije koje su na snazi protiv obe zemlje i činjenicu da je Iran efikasno isključen iz Svifta i drugih bankarskih mehanizama, ne smatram da je posebno iznenađujuće što bi koristili gotovinu", rekla je ona.
Banka koja je nekada bila privatna, preuzeta od strane Kremlja 2017. godine, potom je preusmerena na finansiranje odbrambenog sektora i izbegavanje američkih sankcija.
Nakon preuzimanja, ruska centralna banka je najavila da će postati „banka sa posebnim namerama za finansiranje preduzeća vojno‑industrijskog kompleksa“.
Petr Fradkov, sin bivšeg šefa ruske spoljne obaveštajne službe, bio je na čelu banke tokom perioda isplata. U januaru 2018. godine imenovan je za predsednika banke. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, Fradkov se nalazi pod sankcijama Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država.
U tom periodu Trump je preteo velikim vojnom sukobom sa Islamskom Republikom, a Vašington je nedeljama skupljao armadu ratnih brodova u Persijskom zalivu.
Vojska je mobilisana kao odgovor na brutalno suzbijanje masovnih demonstracija od strane Irana, pri čemu je teokratski režim ubio najmanje 6.000 ljudi, prema podacima grupa za ljudska prava.
Odnosi Moskve sa Teheranom se pojačali nakon invazije na Ukrajinu, što je dovelo do vojnog partnerstva i nabavke iranskih dronova i raketa za ratne operacije.
Ana Borščevskaja, viši saradnik Vašingtonskog instituta, izjavila je da je motivacija Moskve za slanje novčanica verovatno bila u tome što „postoji mnogo više toga što možete uraditi sa gotovinom nego ono što se može pratiti“.
Tako je napomenula da bi se ta plaćanja mogla nastaviti tokom ove godine.
Rekla bih da Rusija treba da pruži više, ali to je u skladu s trenutnom situacijom jer iranski režim sada zahteva veću podršku nego 2018. godine. Ovi protesti su najveći koje je režim video godinama; čuli smo i glasine da bi ajatolah Ali Hamenei mogao da pobegne u Moskvu. Iako Rusija nije dala neposrednu vojnu pomoć, lako je pomisliti da nema ništa na vidu. Međutim, to nije tačno – to je upravo tip podrške koji treba da uzmemo u obzir.