Nova gasna elektrana u Srbiji
Ministarka je istakla da su takvi izvori električne energije neophodni za Srbiju kako bi se unapredila integracija obnovljivih resursa u energetski sistem, a takođe i zbog …
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović danas je izjavila da će projekat izgradnje nove gasne elektrane u saradnji sa Azerbejdžanom obezbediti Srbiji još jedan pouzdan izvor energije, koji bi u budućnosti mogao zameniti termoelektrane jer nije zavisan od vremenskih uslova i može doprinijeti oko šest odsto ukupnoj proizvodnji.
"Taj projekat bi trebalo da pruži dodatni izvor bazne energije – neprekidno dostupnu, nezavisnu od vremenskih uslova kao što su hidroelektrane, solarne ili vetroelektrane. U perspektivi, mogao bi da zameni termoelektrane, jer je stabilan izvor koji nije pod uticajem vremena", rekla je Đedović Handanović za RTS.
Ona je naglasila da su takvi izvori električne energije neophodni za Srbiju zbog veće integracije obnovljivih resursa u energetski sistem, ali i zbog razvoja novih tehnologija.
Takvi izvori su nam važni pre svega zbog većeg uvođenja obnovljivih resursa u naš sistem, a takođe i kako bismo zadovoljili sve rastuće zahteve za električnom energijom koje proizilaze iz novih tehnologija koje se razvijaju s vremenom – naročito rasta veštačke inteligencije, data centara, ali i razvoja jugo‑srbije", rekla je ministarka.
Po njenim izjavama, output nove gasne elektrane će biti sličan onome što sada proizvodi nova termoelektrana u Kostolcu.
"Treba da bude pouzdan izvor energije koji će u našem proizvodnom sistemu iznositi oko 6 %. To znači da će biti jednak godišnjoj proizvodnji nove termoelektrane u Kostolcu B3, koja je već radila više od godinu dana", poručila je ona.
Đedović Handanović je naglasila da se tokom posete azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva Srbiji raspravljalo o povećanju isporuka gasa, podsećajući na to da je Azerbejdžan prva zemlja sa kojom Srbija diverzifikovala snabdevanje gasom.
"Dobili smo još jedan dodatni pravac snabdevanja gasom završetkom gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske. I mi se već dve godine oslanjamo i na količine gasa koje stižu tim gasovodom, pre svega iz Azerbejdžana. Do sada je isporučeno oko 370 miliona metara kubnih i svakako po potpisanom memorandumu o saradnji koji imamo sa Azerbejdžanom, predviđa se od 2027 i da se snabdevamo do nekih milijardu metara kubnih. Naravno, sa završetkom izgradnje gasne elektrane, količine će se povećati za nekih 500 do 600 miliona metara kubnih gasa i to jeste bila jedna od tema razgovora", objasnila je ministarka.
Kao što je izjavila, Azerbejdžan se oslanja na stabilne isporuke gasa u Srbiju i zato pokreće projekat izgradnje gasne elektrane koja će mu omogućiti pouzdano snabdevanje Srbije, a istovremeno diversifikovati svoje projekte.
Ministarka je izjavila da Elektroprivreda Srbije ima tri gasne elektrane koje nisu posebno efikasne, te bi izgradnja gasne elektrane u Nišu više nego udvostručila udeo gasnih elektrana u ukupnoj proizvodnji.
Kada govorimo o EPS-u, iz termoelektrana‑toplana u Zrenjaninu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici dobija se oko 1,3 % struje. Ako uzmemo u obzir i druge proizvođače, uključujući TE‑TO Pančevo koje je u ruskom vlasništvu, njihov doprinos iznosi oko 5 %, što znači da bi izgradnjom gasne elektrane u Nišu udio gasnih elektrana u našem celokupnom sistemu više nego duplirao." objasnila je ona.
Navela je da EPS‑ove termoelektrane/toplarnice nisu dovoljno efikasne i da se pokreću samo po potrebi.
Naravno, one obezbeđuju toplotnu energiju, pre svega za grad Novi Sad, ali kada je u pitanju proizvodnja električne energije, one su poslednji izvor snabdevanja koji se koristi po potrebi, jer njihova proizvodna cena, u odnosu na druge izvore – prvenstveno termoelektrane i hidroelektrane – značajno je viša. Međutim, novo moderno postrojenje koje planiramo da izgradimo u Nišu, koje će biti veoma efikasno kako za toplotnu tako i za električnu energiju, ima cilj da bude najpre ekonomično, a zatim da pruži dodatnu sigurnost i bezbednost snabdevanja našoj zemlji i građanima", rekla je Đedović Handanović.
Kada je govorila o termoelektranama na ugalj, izjavila je da će biti potrebno otvoriti nove rudarske kopove jer su ležišta na koja se EPS trenutno oslanja već skoro potpuno iskorišćena po kalorijskoj vrednosti.
Zato je neophodno otvarati nova rudarska postrojenja koja su u planu, prvenstveno nakon završetka izgradnje četiri novih rudarska sistema, što obuhvata bagere, trake i svu potrebnu opremu za iskopavanje i eksploataciju uglja. Očekujem da će se proizvodnja povećavati, posebno od druge polovine 2026. godine, a u potpunosti da dostigne kapacitet novih sistema do 2027. godine", naglasila je ministarka.
Đedović Handanović je naglasila da je u 2025. godini već zabeleženo povećanje proizvodnje uglja od oko 7 % u odnosu na 2024, što je omogućilo kop Drmno iz Kostolca.