Patrijarh Pavle i Desanka Maksimović
Društvo februar 11, 2026 181 pregleda

Patrijarh Pavle i Desanka Maksimović

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i pohađala je predavanja uz Miloša Crnjanskog.

Desanka Maksimović, potomkinja srpskog kneza i vojskovođe Jovana Simića Bobovca i plemkinja srpske poezije, pisala je, rekli bi, upravo onako kako je osećala. Sve svojim srcem davala se pesmama koje su bile njena deca. Stihovima nas je učila da se nadamo i volimo, hrabro i bajkovito, baš kao što je ona volela jednog Sergeja.

Rođena je 16. maja 1898. godine u selu kod Valjeva i bila najstarija od osam dece Mihajla i Draginje. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a predavanja je slušala uz Miloša Crnjanskog. Njene pesme su prvi put objavljene u književno-političkom časopisu „Misao“.

Zbog svog interesovanja za svetsku književnost, dobila je stipendiju od francuske vlade i nastavlja da studira u Parizu još godinu i po dana.

Po povratku u Beograd, Desanka odlučuje da predaje u školama. Započela je rad na Prvoj ženskoj gimnaziji i upoznala nadarenu učenicu Miru Alečković, čime se započelo njihovo prijateljstvo.

Desanka je predavala srpskohrvatski, a Mira Alečković je bila oduševljena njom. Razlika u godinama nije smetala ovim pesničkim dušama, pa su postale izuzetno dobre prijateljice. Maksimovićeva je svesrdno podržavala mladu Miru, razumevajući sve njene maštarije i visoko cenila stihove one koju su mnogi književni kritičari smatrali njenom naslednicom.

Znano je da je Desanka Maksimović spasila Miru iz nemačkog Gestapo logora tokom rata uz pomoć Patrijaršije. Godinama kasnije Mira Alečković insistirala je na izgradnji spomenika pesnikinji Desanki Maksimović na Tašmajdanu, a kada je spomenik završen, nije bila pozvana na otvaranje.

Nakon svojih dela i uticaja na tadašnju kulturu, Maksimovićeva je 1968. godine primila Orden časti, a 1992. patrijarh Pavle joj je uručio Orden Svetog Save uz brojne pohvale, ističući da je njeno delo neprocenjivo.

Na njenoj sahrani 1993. godine, poslednji govor je izveo Dobrica Ćosić.

Prvi poljubac i istinska ljubav u 35. godini.

Izgleda da je gimnazijalka iz Valjeva bila zaljubljena u Dragoljuba Obradovića, ali Desanka Maksimović očigledno nije priznavala te dečije, školske simpatije. U intervjuima je navela da je Rus sa kojim je provela ceo život bio njena prva ljubav.

Jednog dana su me Rusi pozvali da u njihovom klubu održim predavanje i pročitam nekoliko svojih pesama. Tamo sam upoznala Sergeja. Da li je bila ljubav na prvi pogled? Verovatno! Ali, sigurno, to je bila moja prva ljubav i prvi muškarac s kojim sam se poljubila. Bila sam već zrela devojka. Kasnije smo se bližili", rekla je slavna pesnikinja.

Varnice koje su prštale između dva pesnika bile su očigledne, ali iako je Sergej Slastikov želeo da odvede Desanku pred oltar, ona se ne odazvala lako na njegovu bračnu ponudu.

Pošto je bila najstarija u roditeljskoj kući Desanka je smatrala da pre udaje mora da izvede na put “decu” – mlađu braću i sestre. Objasnila je zaljubljenom Rusu zavet koji je sama sebi dala i slovenske duše su se razumele.

Maksimović opisuje kako je strpljivo iščekivao trenutak kada smo se konačno venčali i izgradili naš zajednički dom.

Slastikov je bio ruski emigrant, mladi kadet koji su tokom Prvog svetskog rata zarobili Turci. Potrebno mu je bilo mnogo vremena da stigne do Beograda, a zatim se 1933. godine oženio Desankom, koju je strpljivo čekao i voleo.

Nakon venčanja završio je glumačku školu i ubrzo dobio ponudu da glumi u skopljskom pozorištu, ali je istom brzinom odbio – zbog svoje službe na Desankinih u Beogradu.

"Zaposlio se u izdavačku kuću 'Prosveta' kao prevodilac ruskog jezika. Tokom života preveo je četrnaest knjiga", rekla je naša pesnikinja.

Sergej je bio poetska duša; dečije pesme koje je pisao potpisivao je kao „Kalužanin“, čime slavio svoju rodnu Kalužu – šumovitu oblast blizu Moskve.

Mnogi su bili iznenađeni kada je Desanka odlučila da se uda za siromašnog ruskog emigranta; govorili su joj da bi mogla bolje, ali je dvama rečenicama zauvek odbila sve udvarače.

"Udala sam se za čoveka čije je srce bilo u potrazi, uprkos njegovoj siromaštvu. U njemu sam pronašla sve što sam želela," odgovarala je Desanka.

Sergej je preminuo dve decenije pre same pesnikinje, a Desanka je ostala verna njihovoj ljubavi do kraja života i nikada više nije gledala drugog muškarca.

TO JE ONA

Jedna Srpkinja uspela je da opčini patrijarha Pavla: Njen život svi znamo, a jedna stvar ostaće zauvek misterija